Velika milenijska kriza karijere sve se češće spominje kao znak dubokih promjena na tržištu rada. Dok se mnogi radnici bore zadržati posao, dio milenijalaca razmišlja suprotno – potajno se nadaju otkazu.
Takav paradoksalni osjećaj dolazi iz nesigurnog tržišta rada. Automatizacija, umjetna inteligencija i rast troškova života mijenjaju pravila igre.
Za generaciju Z to bi moglo biti ozbiljno upozorenje.
Tržište rada postaje sve nepredvidljivije
Današnje tržište rada obilježavaju AI filteri za životopise, valovi otpuštanja i smanjenje broja početnih pozicija. Mnogi zaposlenici zato ostaju na postojećim poslovima i izbjegavaju promjene. Taj fenomen naziva se „zagrljaj posla“.
Ipak, dio milenijalaca osjeća se zaglavljeno. Ne žele riskirati traženje novog posla, ali nisu zadovoljni onim koji imaju.
Prema istraživanju obrazovne platforme ELVTR provedenom među 2000 radnika u SAD-u, 37% milenijalaca nezadovoljno je trenutnim poslom, dok 55% osjeća nesigurnost u karijeri.
Kada posao više ne nudi sigurnost
Izvršni direktor ELVTR-a Roman Peskin taj fenomen naziva „karijerna dismorfija“. Mnogi mladi ljudi odrasli su uz obećanje stabilne karijere i uzlazne putanje. No realnost je drugačija.
Studentski dugovi rastu, troškovi života su visoki, a tradicionalni ciljevi poput kupnje kuće sve su udaljeniji. Peskin objašnjava da mnogi radnici razmišljaju: „Naći ću nešto drugo, ali ne mogu si priuštiti da sam dam otkaz.“
Osjećaj zaglavljenosti u karijeri
Na društvenim mrežama ovaj fenomen dobio je naziv „Velika milenijska karijerna kriza“.
Kreatorica sadržaja Jessi Jean opisala je na TikToku kako je generaciji milenijalaca prodana ideja uspjeha koja više ne postoji.
Poruka je bila jasna:
idi na fakultet, pronađi stabilan posao i napreduj.
No mnogi su se susreli s recesijama, rastom cijena stanovanja i brzim razvojem tehnologije.
Umjetna inteligencija mijenja početak karijere
Dodatni problem je promjena strukture zapošljavanja.
Tradicionalno su kompanije zapošljavale mnogo mladih ljudi na početnim pozicijama. Najbolji su se kasnije probijali prema vrhu.
Danas umjetna inteligencija uklanja mnoge početne poslove. Automatizacija smanjuje potrebu za velikim brojem junior zaposlenika.
Istraživanje tvrtke Avature pokazalo je da 76% HR stručnjaka očekuje pad zapošljavanja na početnim pozicijama.
Manje prostora za pogreške
U starom sustavu mladi su mogli učiti kroz pogreške. Tvrtke su im davale vrijeme za razvoj.
U novom okruženju organizacije žele precizno odabrati talente već na početku. Proces zapošljavanja postaje duži i zahtjevniji.
To znači i manje tolerancije za pogreške nakon zapošljavanja.
Kriza karijere dolazi sve ranije
Neki stručnjaci tvrde da se kriza srednjih godina sada javlja već u dvadesetima. Mladi ulaze na tržište rada koje se brzo mijenja. Industrije se transformiraju, a sigurnost zaposlenja postaje rijetkost.
Istodobno, razlike između vrhunskih talenata i ostalih radnika sve su veće.
Što Velika milenijska kriza karijere znači za generaciju Z
Velika milenijska kriza karijere pokazuje da tradicionalni karijerni model više ne funkcionira kao prije. Generacija Z ulazi u svijet rada u kojem stabilnost više nije zajamčena, a tehnologija stalno mijenja pravila. Ipak, njihova digitalna pismenost i prilagodljivost mogu biti prednost.
Stručnjaci smatraju da će uspjeti oni koji se brzo prilagođavaju promjenama i razvijaju nove vještine.
Velika milenijska kriza karijere nije samo generacijski problem. Ona je signal da se tržište rada duboko transformira. Milenijalci osjećaju pritisak promjena. Generacija Z tek ulazi u takvo okruženje.
U svijetu u kojem umjetna inteligencija i nesigurnost oblikuju karijere, uspjeh će sve više ovisiti o prilagodljivosti, učenju i sposobnosti snalaženja u nepredvidivim uvjetima.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
