InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni porasla je u rujnu na 3,8 posto, s 3,2 posto u kolovozu, i dosegnula najvišu razinu u tri godine, prema preliminarnoj procjeni Eurostata. Rast je bio snažniji od očekivanja ekonomista, koji su u Reutersovoj anketi predviđali stopu od 3,6 posto.
Novi podatak komplicira računicu Europske središnje banke. Inflacija je već iznad prosječnih 3,6 posto koliko ECB u rujanskim projekcijama očekuje za posljednje tromjesečje ove godine. Struktura rasta cijena ipak zasad ne daje jednako snažan signal za hitno novo povećanje kamatnih stopa.
Cijene energije u rujnu bile su 18,8 posto više nego godinu ranije. U kolovozu su rasle 14,3 posto, a u srpnju 10,3 posto. U samo dva mjeseca godišnja stopa rasta cijena energije povećala se za 8,5 postotnih bodova.
Takav smjer ECB je već ugradio u rujanske makroekonomske projekcije. Središnja banka očekuje da će ukupna inflacija u četvrtom tromjesečju dosegnuti prosječnih 3,6 posto, prvenstveno zbog energije, a potom postupno slabjeti.
Rujanskih 3,8 posto zato ne znači da je ECB već promašio prognozu. Riječ je o jednom mjesečnom podatku na kraju trećeg tromjesečja, dok se ECB-ovih 3,6 posto odnosi na prosjek listopada, studenoga i prosinca. Eurozona, međutim, u posljednje tromjesečje ulazi s višom stopom od tog projiciranog prosjeka.
Temeljna inflacija šalje mirniji signal
Ispod ukupne stope slika je drukčija. Temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, porasla je s 2,4 na 2,5 posto. Usluge su poskupjele 3,2 posto na godišnjoj razini, nakon rasta od tri posto u kolovozu. Cijene industrijskih proizvoda bez energije istodobno su usporile rast s 1,2 na 1,1 posto.
Podaci zato zasad ne potvrđuju da se energetski šok široko prenio na ostale cijene. Reuters također navodi da skroman rast temeljne inflacije zasad ne pokazuje sekundarne učinke koji bi upućivali na teško zaustavljivu inflacijsku spiralu.
To je ipak promjena u odnosu na kolovoz. Tada su se ukupna i temeljna inflacija kretale u različitim smjerovima: ukupna je rasla zbog energije, dok je temeljna pala. Financa.ba tada je analizirala hoće li se energetski udar početi prenositi na druge cijene.
Rujanski podaci daju razlog da se taj prijenos pažljivije prati, ali još nisu dokaz da se dogodio u širokom opsegu.
Svježa hrana ubrzava, ali ostatak kategorije puno manje
Cijene neprerađene hrane porasle su u rujnu četiri posto na godišnjoj razini, nakon 2,7 posto u kolovozu. Šira kategorija hrane, alkohola i duhana bilježi znatno blaže ubrzanje, s 1,1 na 1,4 posto. Cijene prerađene hrane, alkohola i duhana istodobno su usporile rast s 0,5 na 0,4 posto.
ECB očekuje da će se dio energetskog udara postupno prenijeti na neenergetske cijene. Energija ulazi u troškove proizvodnje, prijevoza i poljoprivrednih inputa, pa prijenos može trajati dulje. U rujanskim projekcijama banka očekuje rast neenergetske inflacije do početka 2027., prije kasnijeg popuštanja.
Rast cijena neprerađene hrane zato vrijedi pratiti u sljedećim mjesecima. Sam rujanski podatak nije dovoljan da bi se potvrdilo da je energetski šok uzrok tog ubrzanja.
Plaće zasad ne potvrđuju inflacijsku spiralu
Za ECB je važno hoće li se skuplja energija preliti na plaće. Ako rast životnih troškova dovede do snažnijih zahtjeva za plaćama, a kompanije veće troškove rada prenesu na cijene, početni energetski udar može dulje zadržati inflaciju iznad cilja.
Najnoviji ECB-ov wage tracker za 2026. pokazuje rast ugovorenih plaća od 2,2 posto, uz pokrivenost 46,9 posto zaposlenih u zemljama uključenima u pokazatelj. Za prvo tromjesečje 2027. pokazatelj iznosi 2,7 posto, a za drugo 2,8 posto, ali uz osjetno manju pokrivenost zaposlenih.
ECB pritom upozorava da podaci za buduća razdoblja nisu prognoza i da njihovu interpretaciju ograničava manja pokrivenost ugovorima što je razdoblje udaljenije.
Dugoročnija inflacijska očekivanja također zasad ostaju blizu ECB-ova cilja. Petogodišnji forward inflation-linked swap pet godina unaprijed bio je oko 2,2 posto na kraju razdoblja zaključno s 9. rujna. Ankete profesionalnih prognozera i monetarnih analitičara pokazivale su dugoročna očekivanja od dva posto.
Tržište sve više gleda prema prosincu
ECB je 10. rujna povećao tri ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za 25 baznih bodova. Depozitna stopa podignuta je na 2,50 posto.
Nakon rujanskog podatka o inflaciji dio banaka počeo je računati s još jednim povećanjem do kraja godine. Standard Chartered sada očekuje prosinačko povećanje od 25 baznih bodova, na 2,75 posto, i time se pridružio drugim velikim bankama koje također računaju s povećanjem krajem godine.
To nije najava odluke ECB-a. Središnja banka odluke donosi od sastanka do sastanka, na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, i ne obvezuje se unaprijed na određenu putanju kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Prosinački sastanak dat će ECB-u više informacija. Do tada će imati novu rundu vlastitih makroekonomskih projekcija i dodatne podatke koji će pokazati traje li energetski pritisak te prenosi li se snažnije na druge cijene.
Tržište obveznica već pooštrava uvjete financiranja
Dugoročni troškovi zaduživanja u Europi u međuvremenu su porasli. Prinos na desetogodišnje njemačke državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... dosegnuo je oko 3,57 posto, najvišu razinu u 17 godina.
Član Upravnog vijeća ECB-a Olli Rehn upozorio je da se cijene energije približavaju razinama iz nepovoljnog scenarija središnje banke. Istodobno je ukazao na učinak viših tržišnih prinosa, koji mogu usporiti gospodarstvo i ublažiti prijenos skuplje energije na ostale cijene i plaće.
Viši tržišni prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... tako već pooštravaju uvjete financiranja i bez nove odluke ECB-a.
Rujanskih 3,8 posto povećava pritisak na ECB, ali struktura inflacije još ne daje jednoznačan signal za novo povećanje kamata. Do listopadskog sastanka ključno će biti ostaje li rast cijena koncentriran ponajprije u energiji ili se snažnije prenosi na temeljnu inflaciju.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
