Tržište plemenitih metala prolazi kroz snažnu korekciju. Zlato, srebro i platina bilježe oštar pad cijena. Takav trend iznenađuje jer se događa u trenutku povećane geopolitičke nesigurnosti.
U pravilu, u kriznim razdobljima kapital se slijeva u zlato. Ovoga puta događa se suprotno. Investitori zatvaraju pozicije i preusmjeravaju sredstva.
Zlato bilježi jedan od najvećih padova u posljednjem desetljeću
Cijena zlata naglo je pala početkom tjedna. Spot tržište zabilježilo je pad od gotovo 8% u jutarnjem trgovanju u Londonu.
Terminske cijene zlata pale su za gotovo 10% na 4.119,10 dolara, što je najniža razina zabilježena do sada u 2026. Godini.
Plemeniti žuti metal izgubio je gotovo 10% prošli tjedan, što je njegov najgori rezultat od rujna 2011. Spot zlato sada je izgubilo oko 25% otkako je dosegnulo rekordnih 5.594,92 dolara po unci krajem siječnja.
Srebro i ostali metali prate negativan trend
Pad nije ograničen samo na zlato. Srebro je izgubilo 8,3% i spustilo se na 62,24 dolara što je najniža razina ove godine.
U odnosu na razine s kraja veljače, vrijednost srebra gotovo je prepolovljena.
Terminske cijene srebra dodatno su oslabili, s padom većim od 11%.
Sličan obrazac vidljiv je i kod drugih metala. Platina je pala više od 10%, dok je paladij izgubio gotovo 7%.
Zašto investitori napuštaju zlato?
Ključni razlog leži u promjeni očekivanja na financijskim tržištima.
Unatoč sukobu na Bliskom istoku, investitori sve više računaju na rast kamatnih stopa. Više kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... povećavaju atraktivnost instrumenata koji donose prinos.
Zlato, kao imovina bez prinosa, u takvom okruženju gubi konkurentnost.
“…plemeniti metali koji ne donose prinos gube privlačnost u uvjetima rasta kamatnih stopa”, su rekli tržišni stratezi za CNBC.
Obveznice ponovno u fokusu
Kapital se sve više usmjerava prema državnim obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni.... Posebno u razvijenim ekonomijama gdje prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... rastu.
Rast prinosa u eurozoni dodatno potvrđuje taj trend. Investitori traže stabilnost, ali i prinos.
To mijenja tradicionalnu ulogu zlata kao sigurnog utočišta.
Inflacija i energenti dodatno kompliciraju sliku
Geopolitička kriza i dalje potiče rast cijena energije. To povećava inflacijske pritiske.
U takvom okruženju središnje banke imaju ograničen manevarski prostor.
Tržišta sve više očekuju restriktivniju monetarnu politiku. To dodatno opterećuje cijene plemenitih metala.
Što slijedi za tržište plemenitih metala?
Kratkoročno, volatilnost će ostati povišena. Kretanja će ovisiti o dvije ključne varijable: razvoju geopolitičke situacije i smjeru kamatnih stopa.
Ako kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nastave rasti, pritisak na zlato mogao bi se nastaviti.
S druge strane, eventualna eskalacija krize mogla bi ponovno aktivirati potražnju za sigurnom imovinom.
Za sada, tržište šalje jasnu poruku. U fokusu više nije samo sigurnost, nego i prinos.
