Industrijske proizvođačke cijene u Europskoj uniji u lipnju su prvi put nakon nekoliko mjeseci blago pale. Na prvi pogled to izgleda kao znak popuštanja inflacijskih pritisaka. No detaljniji podaci pokazuju drukčiju sliku. Troškovi proizvodnje i dalje su gotovo pet posto viši nego prije godinu dana, a rast cijena izvan energetskog sektora nije zaustavljen.
To je važan pokazatelj za kompanije i Europsku središnju banku (ECB). Upravo kroz proizvođačke cijene ECB procjenjuje koliko bi se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... mogla zadržati na povišenim razinama.
Energija je spustila ukupni indeks
Prema prvim procjenama Eurostata, proizvođačke cijene u lipnju su u europodručju pale za 0,3 posto u odnosu na svibanj, dok je na razini Europske unije zabilježen pad od 0,2 posto.
Glavni razlog bio je pad cijena energije od 1,5 posto u europodručju i 1,4 posto u EU.
Slika je drukčija kada se iz izračuna isključi energija. Tada su proizvođačke cijene porasle za 0,2 posto u oba područja.
Rast je zabilježen i kod sirovina, materijala i poluproizvoda, koji su u europodručju poskupjeli za 0,3 posto u odnosu na svibanj. Kapitalna i trajna potrošna dobra također su blago poskupjela.
Godišnji podaci otkrivaju pravi trend
Mjesečni pad zato ne mijenja ukupnu sliku.
U usporedbi s lipnjem prošle godine proizvođačke cijene bile su 4,6 posto više u europodručju i 4,7 posto više u Europskoj uniji.
Cijene energije, unatoč lipanjskom padu, i dalje su bile 8,8 posto više nego godinu ranije u europodručju te 10 posto više u EU. Još su snažnije rasle cijene sirovina i poluproizvoda – 6,1 posto u europodručju i 5,7 posto u EU.
Kada se iz izračuna isključi energija, proizvođačke cijene i dalje su bile oko tri posto više nego godinu ranije, što pokazuje da inflacijski pritisci nisu ograničeni samo na energetski sektor.
Velike razlike među državama
Najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena zabilježile su Litva (-1,7 posto), Irska (-1,5 posto) te Bugarska i Grčka (po -1,3 posto).
S druge strane, najveći rast ostvarile su Slovačka (+1,1 posto), Rumunjska (+1,0 posto) i Estonija (+0,9 posto).
Na godišnjoj razini prednjači Bugarska s rastom od 18,2 posto, ispred Rumunjske (14,3 posto) i Irske (11,4 posto). Luksemburg je jedina članica EU u kojoj su proizvođačke cijene bile niže nego godinu ranije.
Zašto je ovaj podatak važan?
Indeks proizvođačkih cijena (PPI) smatra se jednim od ranih pokazatelja budućih inflacijskih kretanja. Ako proizvođači dulje vrijeme plaćaju skuplju energiju, sirovine ili opremu, dio tih troškova prenose na kupce. To se s vremenom odražava i na potrošačke cijene.
Upravo zato Europska središnja banka pažljivo prati ove podatke. Ovi podaci dolaze u trenutku postupnog oporavka gospodarstva europodručja. To povećava rizik da bi inflacija mogla dulje ostati iznad ciljanih razina.
Jedan pad nije dovoljan
Lipanjski pad proizvođačkih cijena donio je kratkoročno olakšanje, ali nije promijenio trend. Troškovi proizvodnje u europskoj industriji i dalje su znatno viši nego prije godinu dana, a rast cijena sirovina i poluproizvoda pokazuje da inflacijski pritisci nisu nestali.
Za kompanije to znači nastavak poslovanja uz više ulazne troškove, a za ECB dodatni razlog za oprez pri donošenju odluka o budućim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Jedan mjesečni pad zato nije dovoljan da promijeni širu sliku europskog gospodarstva.
