Udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u Europskoj uniji nastavlja rasti, iako umjerenim tempom.
Prema najnovijim podacima Eurostata, obnovljivi izvori sudjeluju s 47,3 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije. To je blago povećanje u odnosu na godinu ranije, kada je taj udio iznosio 47,2 posto.
Ovakav trend potvrđuje stabilan, ali postupan energetski prijelaz prema održivijim izvorima.
Vjetar i sunce nose energetski zaokret
Struktura proizvodnje jasno pokazuje koje tehnologije predvode tranziciju.
Prema podacima Eurostata, vjetroelektrane imaju najveći udio među obnovljivim izvorima, s 37,5 posto ukupne proizvodnje iz tog segmenta.
Na drugom mjestu nalazi se solarna energija s udjelom od 27,5 posto, dok je hidroenergija treća s 25,9 posto.
Manji dio otpada na biogoriva (8,5 posto) te geotermalne i ostale izvore (0,5 posto).
Solarna energija najbrže napreduje
Najdinamičniji rast bilježi solarna energija.
U usporedbi s prethodnom godinom, prema podacima Eurostata, njezin udio u proizvodnji električne energije povećan je za 24,6 posto.
Takav rast rezultat je snažnih ulaganja, tehnološkog napretka i sve nižih troškova instalacije. Solar postaje ključni stup energetske tranzicije.
Hidroenergija pod pritiskom
Za razliku od solara, hidroenergija bilježi pad proizvodnje.
Prema podacima Eurostata, proizvodnja iz hidroelektrana smanjena je za 11,8 posto.
Razlozi su uglavnom klimatske prirode, uključujući suše i smanjene vodostaje. To dodatno naglašava potrebu za diverzifikacijom izvora energije.
Velike razlike među državama članicama
Udio obnovljivih izvora značajno varira među državama članicama.
Prema podacima Eurostata, Danska prednjači s čak 92,4 posto, zahvaljujući snažnom razvoju vjetroenergije.
Austrija je na drugom mjestu s 83,1 posto, pri čemu ključnu ulogu ima hidroenergija. Portugal slijedi s 82,9 posto, kombinirajući vjetar i vodne resurse.
Hrvatska se također ističe, s udjelom većim od 76 posto, ponajprije zahvaljujući hidropotencijalu.
S druge strane, Malta ima najniži udio obnovljivih izvora, svega 16,2 posto.
Energetska tranzicija ulazi u novu fazu
Podaci Eurostata potvrđuju da Europska unija ubrzano mijenja strukturu svoje energetike.
Ipak, rast udjela obnovljivih izvora sve je više ovisan o stabilnosti mreže, skladištenju energije i vremenskim uvjetima.
Daljnji napredak zahtijevat će ulaganja u infrastrukturu, fleksibilnost sustava i nove tehnologije.
Energetska tranzicija više nije samo pitanje proizvodnje, već i upravljanja sustavom u cjelini.
