Hrvatsko tržište rada posljednjih godina oslanja se na strane radnike više nego ikada prije. No paralelno s rastom njihove brojnosti, rasli su i problemi — od neprijavljenog rada do nehumanih uvjeta smještaja.
Sada država povlači jasnu liniju.
Kako piše Novi list, novi pravilnik Ministarstva unutarnjih poslova, koji stupa na snagu već idući tjedan, uvodi niz konkretnih i mjerljivih uvjeta koje poslodavci više neće moći zaobići.
Zdravlje kao ulazna točka na tržište rada
Jedna od ključnih novosti odnosi se na zdravstveni status stranih radnika.
Za dobivanje radne dozvole više neće biti dovoljno samo administrativno ispuniti uvjete — radnici će morati dostaviti:
- zdravstveni karton
- dokaz o cijepljenju
Ako nisu cijepljeni prema hrvatskom programu, morat će se docijepiti.
Ova mjera jasno pokazuje pomak prema strožoj regulaciji, ali i pokušaj države da standardizira uvjete rada i boravka.
Smještaj: od sive zone do konkretnih kvadrata
Najveći zaokret dolazi u segmentu koji je godinama bio izvan stvarne kontrole — smještaj radnika.
Novi pravilnik definira minimalne uvjete:
- najmanje 14 m² po osobi
- dodatnih 6 m² za svaku sljedeću osobu
- maksimalno 8 radnika u stanu od 56 m²
Uz to, smještaj mora imati:
- zaseban sanitarni čvor
- funkcionalnu kuhinju (hladnjak i štednjak)
- mogućnost prozračivanja
- osnovni namještaj
- odvojeni smještaj za muškarce i žene (osim obitelji)
Ove odredbe izravna su reakcija na postojeću praksu — radnike koji su često bili smješteni u prenapučenim i nehigijenskim prostorima.
Financijski okvir: ograničenje koje mijenja praksu
Država uvodi i važnu financijsku granicu.
Najamnina za smještaj više neće smjeti prelaziti 30% neto plaće radnika, uz obavezni ugovor o najmu koji jasno definira:
- cijenu
- broj osoba u prostoru
Time se pokušava spriječiti praksa u kojoj su radnici de facto vraćali značajan dio plaće kroz prekomjerne troškove smještaja.
Poslodavci pod povećalom
Novi pravilnik ne uvodi samo pravila — već i odgovornost.
Poslodavci će morati dokazati:
- ugovor o radu
- ugovor o najmu
- uvjete smještaja
To znači kraj improvizacije i početak sustavne kontrole.
Razlog za takav pristup leži u podacima:
- 10.765 utvrđenih kršenja Zakona o strancima
- 1,2 milijuna eura kazni
- dodatnih 3,2 milijuna eura kazni za neprijavljeni rad
Najviše prekršaja zabilježeno je u graditeljstvu, ugostiteljstvu i taxi sektoru.
Tržište rada: ovisnost koja se ne smanjuje
Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 105.231 radnik iz trećih zemalja.
Najviše ih dolazi iz:
- Bosne i Hercegovine: 10.208
- Filipina: 9.804
- Nepala: 8.429
- Srbije: 7.473
U prvom kvartalu izdano je oko 47.000 dozvola, što je pad veći od 23% u odnosu na prethodne godine.
To sugerira dvostruki trend:
- i dalje visoka ovisnost o stranoj radnoj snazi,
- ali uz pojačanu regulaciju i selekciju.
Regulacija kao nužna korekcija tržišta
Novi pravilnik nije kozmetička promjena — već pokušaj resetiranja odnosa na tržištu rada.
Država prvi put jasno definira što znači „prihvatljiv radni i životni standard“ za strane radnike. Time se ne štite samo radnici, već se dugoročno stabilizira i tržište.
Za poslodavce to znači veće troškove i manje fleksibilnosti.
Za radnike, veću sigurnost.
A za tržište u cjelini kraj modela koji se predugo oslanjao na sivu zonu.
