Zapadna Hercegovina godinama je živjela između dva prometna svijeta. S jedne strane geografski blizu Dalmacije, Splita i europskih koridora, a s druge prometno ograničena sporim i opterećenim cestama koje nisu mogle pratiti gospodarski rast regije.
Sada se ta slika počinje mijenjati.
Novi tender JP JP Autoceste FBiH vrijedan gotovo 200 milijuna KM bez PDV-a pokazuje da projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske ulazi u najintenzivniju fazu od kada je prvi put planiran.
Iza same infrastrukture krije se mnogo veća priča — prometno povezivanje Hercegovine s Europskom unijom, jačanje izvoznog potencijala i stvaranje potpuno nove razvojne osi između BiH i hrvatske obale.
U jednoj fazi gradi se više od 13 kilometara brze ceste
Novi tender odnosi se na dionicu Polog – granica Republike Hrvatske kroz dvije sekcije:
- Uzarići – Polugrno (8,28 km)
- Polog – Uzarići (4,9 km)
Ukupno će biti izgrađeno 13,18 kilometara nove brze ceste, a rok za završetak radova planiran je na 30 mjeseci. Ponude izvođača otvaraju se 9. lipnja 2026., dok će glavni kriterij izbora biti najniža cijena.
Iako brojke same po sebi djeluju impresivno, važniji je kontekst.
Ovaj projekt više nije na razini političkih najava ili dugoročnih planova. Cesta je već fizički u izgradnji na više lokacija, što znači da Hercegovina prvi put ulazi u stvarni infrastrukturni ciklus velikog obujma.
Već se gradi gotovo 12 kilometara
Paralelno s novim tenderom, radovi su već aktivni na dvije ključne sekcije:
- Polugrno – Podledinac (5,48 km)
- Podledinac – Grude Istok (6,36 km)
To znači da je trenutno aktivno ili pred početkom radova više od 25 kilometara brze ceste.
Za BiH, gdje veliki infrastrukturni projekti često godinama ostaju blokirani između administracije, financiranja i političkih nesuglasica, ovakav tempo predstavlja rijedak slučaj kontinuiteta.
Više od regionalne prometnice
Na prvi pogled riječ je o regionalnoj prometnici. U stvarnosti, projekt ima mnogo širi ekonomski značaj.
Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske trebala bi postati ključna prometna veza između Hercegovine i Dalmacije, ali i dio šireg povezivanja BiH s europskom prometnom mrežom.
To donosi nekoliko važnih efekata:
- kraće vrijeme transporta robe prema EU tržištu
- brži pristup turističkim destinacijama na Jadranu
- rasterećenje postojećih magistralnih pravaca
- povećanje atraktivnosti regije za investitore
- razvoj logistike, trgovine i turizma
Posebno važan faktor je činjenica da Hrvatska paralelno razvija prometni pravac Zagvozd – Imotski – granica BiH, koji bi se trebao direktno spojiti na ovu trasu.
Drugim riječima, ne gradi se samo lokalna cesta — stvara se novi regionalni koridor između BiH i hrvatske obale.
Hercegovina mijenja prometnu logiku
Ono što ovaj projekt čini posebno važnim jest promjena prometne logike regije.
Hercegovina se desetljećima razvijala brže od svoje infrastrukture. Turizam, trgovina i mala industrija rasli su mnogo brže nego prometna povezanost.
Rezultat su bili uska grla, spor transport i slabija konkurentnost gospodarstva.
Nova brza cesta prvi put stvara mogućnost da Zapadna Hercegovina dobije modernu prometnu vezu prema moru i europskim tržištima bez oslanjanja isključivo na postojeće magistralne pravce.
To dugoročno može utjecati i na cijene logistike, razvoj poslovnih zona te jačanje prekogranične trgovine.
Projekt koji može promijeniti ekonomsku kartu regije
Ukupna dužina planirane brze ceste kroz BiH iznosi oko 60 kilometara.
Ako se projekt realizira planiranom dinamikom, riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih iskoraka u Hercegovini u posljednjih nekoliko desetljeća.
Za lokalno gospodarstvo to znači mnogo više od bržeg putovanja prema moru.
To znači stvaranje prometne infrastrukture koja može privući investicije, ubrzati robne tokove i promijeniti razvojni potencijal cijele regije.
A upravo zato novi tender od gotovo 200 milijuna KM nije samo građevinska vijest — nego signal da Hercegovina ulazi u novu fazu prometnog i gospodarskog razvoja.
