Honda prvi je put od izlaska na burzu pedesetih godina prošlog stoljeća završila poslovnu godinu s neto gubitkom.
Za kompaniju koja je desetljećima simbol japanske industrijske discipline i stabilnosti, to nije samo loš financijski rezultat. To je signal da se globalna automobilska industrija nalazi usred puno ozbiljnijeg problema — sudara između politički ambiciozne elektrifikacije i tržišne realnosti koja se razvija sporije nego što su proizvođači očekivali.
Honda je za financijsku godinu završenu u ožujku prijavila neto gubitak od 423,9 milijardi jena, odnosno oko 2,7 milijardi dolara. Glavni razlog nisu klasični problemi prodaje ili likvidnosti, nego golemi troškovi povezani s povlačenjem dijela strategije elektrifikacije.
Drugim riječima, Honda danas plaća cijenu vlastitog pokušaja da prebrzo uhvati globalnu EV utrku.
Honda električna vozila pretvorila su se iz razvojne prilike u financijski pritisak
Posljednjih nekoliko godina gotovo cijela autoindustrija funkcionirala je pod istom pretpostavkom: električna vozila vrlo brzo će zamijeniti automobile s benzinskim motorima.
Pod pritiskom regulatora, klimatskih politika i tržišnog hypea proizvođači su najavljivali desetke milijardi dolara ulaganja u elektrifikaciju.
Honda je bila među agresivnijima.
Izvršni direktor Toshihiro Mibe još je 2021. predstavio ambicioznu strategiju velikih ulaganja u električna vozila i plan postupnog napuštanja benzinskih motora do 2040. godine.
Problem je što se tržište u međuvremenu počelo mijenjati.
Prodaja električnih vozila u SAD-u usporila je brže nego što su proizvođači očekivali. Visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... povećale su troškove financiranja automobila. Potrošači su postali oprezniji. Administracija Donald Trump počela je ukidati dio poticaja za električna vozila.
Istodobno su kineski proizvođači poput BYD dodatno pojačali pritisak na cijene i profitabilnost globalnog EV tržišta.
To je promijenilo cijelu ekonomiku elektrifikacije.
Honda sada radi ono što sve više proizvođača potiho priznaje
Honda je zato praktično priznala da tranzicija prema potpuno električnim vozilima neće biti ni tako brza ni tako linearna kako se očekivalo prije nekoliko godina.
Kompanija je suspendirala ulaganje od 11 milijardi dolara u tvornicu električnih vozila i baterija u Kanadi te najavila da će do kraja desetljeća lansirati 15 novih hibridnih modela.
To nije izolirani potez.
Cijela autoindustrija posljednjih mjeseci postupno mijenja ton.
Nakon razdoblja u kojem su proizvođači gotovo natjecateljski najavljivali potpunu elektrifikaciju, sada se sve više vraćaju hibridima kao financijski sigurnijem i tržišno realnijem rješenju.
Jer tržište je pokazalo nešto što dio industrije nije želio priznati: velik broj kupaca još uvijek nije spreman potpuno prijeći na električna vozila.
Najveći problem možda nije EV tržište nego profitabilnost
Honda je posebno otvoreno priznala problem koji već dugo muči industriju.
Toshihiro Mibe rekao je da problem nije samo slabije EV tržište nego i Hondina konkurentnost u troškovima i razvoju vozila.
To je vrlo važna poruka.
Jer pokazuje da se globalni proizvođači danas ne bore samo za tehnološku tranziciju nego i za očuvanje profitabilnosti u industriji koja postaje brutalno kapitalno intenzivna.
Električna vozila zahtijevaju golema ulaganja:
- razvoj baterija
- nove platforme
- softver
- proizvodne pogone
- infrastrukturu
- opskrbne lance
A pritom marže često ostaju niže nego što su proizvođači očekivali.
Zato je Honda tijekom dvije godine morala knjižiti gotovo 10 milijardi dolara troškova povezanih s preispitivanjem EV strategije.
To je ogroman financijski udar čak i za kompaniju Hondine veličine.
Motocikli trenutno spašavaju Hondu
Paradoksalno, segment koji danas održava profitabilnost Honde nije budućnost električnih automobila nego motocikli.
Kompanija očekuje povratak operativne dobiti zahvaljujući snažnom poslovanju motociklističkog segmenta, posebno u Indiji i drugim rastućim tržištima.
To otkriva još jedan važan problem moderne autoindustrije.
Veliki proizvođači danas ulažu golemi kapital u elektrifikaciju, dok im profit često dolazi iz tradicionalnijih i stabilnijih dijelova poslovanja.
Istodobno je Hondina prodaja automobila pala s rekordnih 5,34 milijuna vozila u financijskoj 2019. na svega 3,6 milijuna u financijskoj 2025. godini.
To pokazuje koliko je pritisak na klasične proizvođače postao ozbiljan.
Tržište zapravo nije kaznilo Hondu
Unatoč povijesnom gubitku, dionice Honde nakon objave rezultata porasle su gotovo osam posto.
To možda djeluje nelogično, ali investitori očito pozitivno reagiraju na nešto drugo — odustajanje od dijela pretjerano agresivne EV strategije.
Tržište danas više ne nagrađuje samo velike najave elektrifikacije.
Sve više nagrađuje disciplinu, profitabilnost i sposobnost kompanija da prilagode strategiju realnoj potražnji.
Upravo zato je Hondin zaokret prema hibridima važniji nego što na prvi pogled izgleda.
Honda je priznala ono što dio industrije još pokušava izbjeći
Najvažniji dio cijele priče možda nije sam gubitak.
Najvažnije je to što je Honda praktično priznala da globalna tranzicija prema električnim vozilima neće imati isti tempo na svim tržištima.
Regulatori, poticaji, infrastruktura i ponašanje kupaca više nisu usklađeni kao prije nekoliko godina.
To znači da će proizvođači koji previše agresivno ulažu u elektrifikaciju bez jasne tržišne potražnje sve češće biti prisiljeni raditi bolne korekcije strategije.
Honda je sada jedna od prvih velikih kompanija koja je to javno priznala kroz vlastite financijske rezultate.
