Zadnje objave

Možda vam se sviđa

RBI agresivno ulazi u borbu za Addiko Bank: ulog je mnogo veći od same cijene

Preuzimanje Addiko Bank više nije samo pitanje toga tko će ponuditi višu cijenu po dionici.

Borba za kontrolu nad Addikom postala je test koliko su velike regionalne banke spremne platiti za jačanje pozicije na tržištu jugoistočne Europe u trenutku kada profitabilnost klasičnog bankarstva u zapadnoj Europi usporava, regulatorni pritisci rastu, a prostor za organski rast postaje sve uži.

Raiffeisen Bank International zato je odlučio agresivnije ući u utrku i povećati ponudu za Addiko Banku s 23,05 eura na 26,50 eura po dionici, uključujući pravo na dividendu za 2025. godinu.

Potez dolazi samo dan nakon što je NLB Group službeno pokrenuo proces preuzimanja i ponudio 29 eura po dionici.

Na prvi pogled djeluje da NLB ima jaču poziciju jer nudi više novca.

Ali tržište ovu transakciju sve manje promatra isključivo kroz cijenu, a sve više kroz pitanje: tko realno može zatvoriti posao bez regulatornih komplikacija i političkog otpora.

RBI ne prodaje samo ponudu nego i sigurnost transakcije

U velikim bankarskim preuzimanjima cijena je važna, ali rijetko odlučuje sama.

Institucionalni investitori u ovakvim situacijama analiziraju mnogo širu sliku:

  • regulatorni rizik
  • političku prihvatljivost
  • utjecaj na kapital
  • integracijske troškove
  • mogućnost zatvaranja transakcije
  • dugoročnu održivost poslovnog modela

I upravo tu RBI pokušava graditi svoju prednost.

Banka ne komunicira samo poruku “kupujemo Addiko”, nego “imamo plan kako ga integrirati uz minimalan regulatorni i kapitalni pritisak”.

Ključni dio te strategije je planirano izdvajanje Addikova poslovanja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Ako se taj carve-out provede, RBI procjenjuje da bi početni negativni učinak na CET1 kapitalni omjer pao s oko 46 baznih bodova na približno 11 baznih bodova.

Za tržište je to vrlo važan signal.

Jer pokazuje da RBI ne želi samo rast pod svaku cijenu, nego pokušava zadržati kapitalnu disciplinu u trenutku kada europski bankarski sektor ulazi u osjetljiviju fazu sporijeg gospodarskog rasta i skupljeg financiranja.

Addiko možda nije velika banka, ali ima ono što regionalni igrači žele

Addiko nije sistemski gigant europskog bankarstva.

Ali upravo zato je zanimljiv.

Banka je fokusirana na segmente koji i dalje donose iznadprosječne marže — potrošačko kreditiranje i mala i srednja poduzeća u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

To uključuje tržišta Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore, gdje banke još uvijek mogu ostvarivati profitabilnost višu nego na zasićenijim zapadnoeuropskim tržištima.

Addiko danas ima oko 0,9 milijuna klijenata i mrežu od oko 154 poslovnice, ali važnije od same veličine jest struktura poslovanja.

Čak 91,7 posto bruto performing kreditnog portfelja otpada na potrošačke i SME kredite.

Drugim riječima, Addiko nije univerzalna banka koja pokušava pokrivati sve segmente tržišta.

To je specijalizirani regionalni igrač fokusiran na profitabilnije niše.

U vremenu kada europske banke traže izvore rasta izvan tradicionalnog korporativnog bankarstva, takva pozicija postaje vrlo vrijedna.

Najosjetljiviji dio cijele priče nije cijena nego regulatorni rizik

Upravo zato tržište toliko pažnje posvećuje planu izdvajanja poslovanja u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

U regionalnim financijskim krugovima već se spominje mogućnost povezivanja tog procesa sa srbijanskim Alta Payom, koji se i ranije pojavljivao u pričama oko vlasničke strukture Addika.

To pitanje posebno je osjetljivo jer je Europska središnja banka prethodnih godina pokazivala ozbiljan oprez prema pokušajima preuzimanja utjecaja nad Addikom.

Financial Times još je 2024. pisao da je ECB imao rezerve povezane s kontrolom vlasništva i pitanjima usklađenosti te sprječavanja pranja novca. Alta Pay odbacio je optužbe o nepravilnostima.

To znači da će regulatorna procjena ove transakcije vjerojatno biti jednako važna kao i financijski uvjeti ponude.

NLB nudi više novca, ali možda i veći rizik neuspjeha

NLB je službeno ponudio 29 eura po dionici za svih 19,5 milijuna dionica Addika.

No i NLB i RBI imaju isti ključni problem — za uspjeh transakcije trebaju prijeći prag od 75 posto glasačkih prava.

Zato se cijela bitka sada svodi na procjenu institucionalnih investitora:

  • tko ima realniji plan
  • tko ima bolju regulatornu poziciju
  • tko može lakše integrirati banku
  • i tko dugoročno može izvući veću vrijednost iz Addikova poslovnog modela

Upravo zato RBI-jeva niža ponuda ne mora značiti i slabiju poziciju.

Ponekad tržište više cijeni izvjesnost nego maksimalnu cijenu.

Ovo više nije samo bankarsko preuzimanje

Borba za Addiko zapravo je priča o budućem odnosu snaga u regionalnom bankarstvu.

Banke danas više ne kupuju samo aktive i klijente.

Kupuju tržišni položaj, profitabilne niše, digitalne kanale i pristup regijama u kojima još postoji prostor za rast kreditiranja stanovništva i malih poduzeća.

Zato ova transakcija ima puno veći značaj od same cijene po dionici.

Ako RBI uspije preuzeti Addiko, dodatno će ojačati svoju poziciju u jugoistočnoj Europi i učvrstiti kontrolu nad segmentima koji još uvijek generiraju solidne marže.

Ako uspije NLB, slovenska banka napravit će najveći regionalni iskorak u svojoj modernoj povijesti.

U oba scenarija posljedice će se osjetiti daleko izvan same Addiko Banke.

Jer ovo je jedna od rijetkih regionalnih bankarskih transakcija koja može promijeniti odnose snaga na tržištu Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore.


⇛ Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno