Europska unija napravila je važan korak prema digitalizaciji poslovanja usuglasivši koncept europskog poslovnog novčanika, digitalnog alata koji bi tvrtkama trebao omogućiti jednostavniju, bržu i sigurniju prekograničnu komunikaciju. Na prvi pogled riječ je o još jednom digitalnom projektu iz Bruxellesa. Međutim, njegov potencijalni učinak daleko nadilazi tehničku modernizaciju administracije.
U pozadini ove inicijative nalazi se mnogo veći cilj – uklanjanje prepreka koje i dalje usporavaju poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu.
Za tisuće tvrtki koje posluju u više država članica, administrativni procesi, provjera identiteta, razmjena dokumenata i regulatorna usklađenost često predstavljaju skriveni trošak koji usporava rast, povećava operativne troškove i smanjuje konkurentnost.
Europski poslovni novčanik trebao bi upravo te procese pretvoriti u nekoliko digitalnih klikova.
Jedinstveno tržište još uvijek nije potpuno jedinstveno
Europska unija desetljećima gradi jedinstveno tržište kao jedan od svojih najvećih gospodarskih projekata. No unatoč slobodnom kretanju robe, kapitala i usluga, poslovna administracija i dalje je u velikoj mjeri vezana uz nacionalne sustave.
Tvrtka koja posluje u više država često mora prolaziti različite procedure za identifikaciju, ovjeru dokumenata, dokazivanje ovlasti ili dostavljanje certifikata.
Takvi procesi možda djeluju administrativno beznačajno, ali u praksi stvaraju značajne troškove.
Posebno za mala i srednja poduzeća koja nemaju velike pravne i administrativne timove.
Upravo zato Bruxelles posljednjih godina intenzivno ulaže u projekte digitalnog identiteta kao temelja buduće europske ekonomije.
Što će europski poslovni novčanik omogućiti tvrtkama
Prema dogovoru država članica, tvrtke će putem poslovnog novčanika moći digitalno potvrditi svoj identitet, provjeriti identitet poslovnih partnera te sigurno razmjenjivati dokumente unutar cijele Europske unije.
To uključuje:
- digitalnu identifikaciju poduzeća
- elektroničko potpisivanje dokumenata
- razmjenu certifikata, dozvola i odobrenja
- pohranu osjetljive dokumentacije
- prijenos ovlasti zakonskim zastupnicima
- sigurnu komunikaciju s javnom upravom
- sigurnu komunikaciju između poslovnih subjekata
Praktično gledano, mnogi procesi koji danas zahtijevaju fizičku dokumentaciju, višestruke provjere ili uključivanje više administrativnih tijela mogli bi se odvijati digitalno i gotovo trenutačno.
Najveća korist možda neće biti brzina nego smanjenje troškova
Digitalna transformacija često se promatra kroz prizmu tehnologije.
No za poslovnu zajednicu ključna riječ nije tehnologija nego učinkovitost.
Svaki administrativni postupak zahtijeva vrijeme zaposlenika, angažman vanjskih savjetnika, regulatorne provjere i operativne resurse.
Kada se takvi procesi množe na više država i više tržišta, njihov trošak postaje značajan.
Zbog toga europski poslovni novčanik treba promatrati kao projekt konkurentnosti, a ne samo digitalizacije.
Što manje vremena tvrtke troše na birokraciju, više ga mogu usmjeriti prema inovacijama, razvoju proizvoda i rastu poslovanja.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih Bruxelles ovu inicijativu povezuje s jačanjem europske konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu.
Digitalni identitet postaje nova poslovna infrastruktura
Posljednjih godina internet je prošao kroz zanimljivu transformaciju.
Nekada je bio prostor razmjene informacija.
Danas postaje prostor razmjene identiteta, podataka i povjerenja.
Kako se poslovni procesi sve više sele u digitalno okruženje, pitanje pouzdane identifikacije postaje jednako važno kao i fizički identitet u stvarnom svijetu.
Tvrtke više ne trebaju samo sigurne sustave za pohranu podataka.
Trebaju sigurne sustave za dokazivanje tko su, koje ovlasti imaju i mogu li se njihovim dokumentima vjerovati.
Europski poslovni novčanik upravo bi trebao postati standardizirani alat za stvaranje tog povjerenja na razini cijele Europske unije.
Sigurnost postaje jednako važna kao funkcionalnost
Europska komisija i države članice svjesne su da uspjeh projekta neće ovisiti samo o funkcionalnosti.
Ovisit će o povjerenju.
Zbog toga je Vijeće EU-a odlučilo pooštriti uvjete za pružatelje usluga koji će upravljati sustavom.
Istodobno će nacionalna regulatorna tijela imati rok od 60 dana za procjenu prijava potencijalnih pružatelja usluga.
Takav pristup pokazuje da Bruxelles pokušava izbjeći scenarij u kojem bi brzina digitalizacije ugrozila razinu kibernetičke sigurnosti.
U svijetu sve učestalijih kibernetičkih napada, upravo će povjerenje u sigurnost sustava biti jedan od ključnih preduvjeta njegove široke primjene.
Što ovo znači za tvrtke u regiji
Iako je riječ o europskoj inicijativi, njezin će utjecaj osjetiti i poduzeća iz zemalja koje nisu članice EU-a, ali intenzivno posluju s europskim partnerima.
Za tvrtke iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja regije koje izvoze na tržište Europske unije, digitalizacija poslovnih procesa unutar EU-a mogla bi postupno postati novi standard poslovne komunikacije.
To znači da će prilagodba digitalnim identitetima, elektroničkim dokumentima i sigurnim kanalima razmjene podataka postati važan dio međunarodne konkurentnosti.
Europa pokušava riješiti problem koji koči rast
Iza cijelog projekta krije se jednostavna poslovna logika.
Europske tvrtke ne traže novu birokraciju.
Traže manje birokracije.
Ne traže još jedan sustav.
Traže jednostavnije poslovanje.
Europski poslovni novčanik zato nije samo digitalni alat. On predstavlja pokušaj da se administrativne granice između država članica konačno počnu uklanjati istom brzinom kojom se uklanjaju fizičke granice za robu, kapital i usluge.
Ako projekt bude uspješno implementiran, mogao bi postati jedan od najvažnijih koraka u izgradnji istinski digitalnog jedinstvenog tržišta.
A upravo je to preduvjet da europsko gospodarstvo postane brže, konkurentnije i otpornije u globalnoj utrci za investicije, inovacije i gospodarski rast.
