Adidas Trionda više od tri godine razvijana je kao službena lopta ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva. Testirana je u različitim klimatskim uvjetima, usavršavana na brojnim stadionima i opremljena senzorom koji sucima u stvarnom vremenu šalje podatke o igri. Sve je bilo podređeno jednom cilju – stvoriti Adidas Triondu kao globalni simbol najvećeg nogometnog natjecanja.
No upravo u trenutku kada je Trionda stigla na najveću sportsku pozornicu, njezin dizajn postao je predmet pravnog spora. Dok milijuni gledatelja prate utakmice na travnjaku, jedna druga vodi se pred europskim regulatorima. Prema pisanju Financial Timesa, njemački dizajner Marius Dittmar pred Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) pokušava osporiti Adidasovu registraciju dizajna Trionde. O sporu je prvi izvijestio njemački Manager Magazin, a slučaj je otvorio mnogo šire pitanje: može li oblik jednog proizvoda postati jednako vrijedna poslovna imovina kao patent ili tehnologija?
Više nije riječ samo o lopti
Na prvi pogled spor izgleda gotovo banalno. Dittmar tvrdi da Trionda previše podsjeća na njegove ranije koncepte lopti s četiri panela te smatra da takav dizajn ne bi trebao imati ekskluzivnu pravnu zaštitu.
Ali u poslovnom svijetu ovo nije rasprava o četiri panela. Ovo je rasprava o vrijednosti intelektualnog vlasništva.
Danas oblik proizvoda nije samo estetska odluka. On može predstavljati konkurentsku prednost, razlikovati brend od konkurencije i stvarati milijune eura dodatne vrijednosti.
Svjetsko prvenstvo najveća je reklama na svijetu
Adidas proizvodi službenu loptu Svjetskog prvenstva još od 1970. godine. Malo koji proizvod na svijetu dobiva toliko globalne pozornosti u tako kratkom razdoblju.
Istodobno kompanija oprema i dresove 14 reprezentacija na ovogodišnjem prvenstvu, dok Nike odijeva njih 12. Svaki detalj proizvoda koji milijarde ljudi gledaju tijekom prijenosa postaje dio marketinške strategije.
Upravo zato zaštita dizajna nije formalnost. Ona čuva ekskluzivnost proizvoda koji postaje jedan od najprepoznatljivijih simbola cijelog natjecanja.
Tehnologija mijenja i oblik lopte
Desetljećima su nogometne lopte bile sastavljene od 32 panela. Napredak proizvodnih tehnologija omogućio je proizvođačima da taj broj znatno smanje.
Manje spojeva znači bolju aerodinamiku, precizniji let lopte i učinkovitiju proizvodnju. Geometrija više nije samo dizajn. Ona postaje tehnološko rješenje koje može donositi tržišnu prednost.
Trionda pritom nije obična lopta. Ugrađeni senzor sucima šalje podatke u stvarnom vremenu, što je čini dijelom šire digitalne infrastrukture modernog nogometa.
Spor koji može odrediti pravila igre
Prema pisanju Financial Timesa, Dittmar tvrdi da je još u ožujku 2025. upozorio Adidas na sličnosti između svojeg koncepta i buduće Trionde. Najprije je pokušao postići sporazum kojim nijedna strana ne bi provodila prava intelektualnog vlasništva protiv druge.
Tek nakon što Adidas nije prihvatio takvo rješenje, odlučio je osporiti registrirani dizajn pred EUIPO-om.
Adidas odbacuje njegove tvrdnje. Kompanija smatra da se Trionda razlikuje po obliku, proporcijama i spojevima panela te ističe da su dodatno zaštićeni i grafički elementi proizvoda. Ujedno poručuje kako spor neće utjecati na prodaju ni korištenje lopte tijekom Svjetskog prvenstva.
Kreativnost je postala poslovna imovina
Ovaj slučaj pokazuje koliko se promijenila vrijednost dizajna u globalnom poslovanju.
Nekada su kompanije najveću zaštitu tražile za patente i proizvodne procese. Danas jednaku vrijednost mogu imati oblik proizvoda, vizualni identitet ili način na koji je tehnologija integrirana u konačni proizvod.
Zato se pred europskim regulatorima zapravo ne vodi spor samo oko nogometne lopte. Vodi se rasprava o tome gdje završava inspiracija, a gdje počinje ekskluzivno pravo na dizajn.
Za Adidas je ulog mnogo veći od jednog proizvoda. Ako uspije zadržati zaštitu Trionde, dodatno će učvrstiti jednu od svojih najvrjednijih konkurentskih prednosti. Ako ne uspije, otvorit će prostor konkurentima da razvijaju proizvode sličnog koncepta.
U ekonomiji u kojoj se proizvodi sve brže kopiraju, kreativnost više nije samo pitanje estetike. Postala je poslovna imovina koja može vrijediti jednako kao tvornica, patent ili proizvodna tehnologija.
