InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni mogla bi ostati iznad ciljanih razina unatoč primirju između SAD-a i Irana. Europska središnja banka upozorava da smirivanje sukoba neće automatski zaustaviti rast cijena. Zbog toga raste vjerojatnost novih povećanja kamatnih stopa.
Poruka je važna za kompanije, investitore i građane. Skuplje financiranje, viši troškovi poslovanja i neizvjesnost oko cijena energije i dalje ostaju među najvećim rizicima za europsko gospodarstvo.
Energetski šok još nije završio
Predsjednik njemačke središnje banke Bundesbank, Joachim Nagel, upozorio je na konferenciji Europske središnje banke u portugalskoj Sintri da inflacija još nije pod kontrolom.
Prema njegovim riječima, energetski šok izazvan ratom između SAD-a i Irana i dalje se prelijeva kroz gospodarstvo, zbog čega postoji realna mogućnost da će inflacija ostati iznad cilja ECB-a.
Iako su Washington i Teheran započeli mirovne razgovore nakon prekida neprijateljstava, tržišta još ne vjeruju da je geopolitički rizik nestao. Nagel smatra da je prerano zaključiti kako je kriza završena.
Neizvjesnost ostaje velika, a upravo je neizvjesnost jedan od glavnih razloga zbog kojih središnje banke nerado popuštaju monetarnu politiku.
Zašto je ECB ranije povećao kamatne stope?
Europska središnja banka ovog je mjeseca prvi put od 2023. povećala ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Razlog nije bio rast potražnje nego iznenadni skok cijena energije, koji je uslijedio nakon sukoba na Bliskom istoku i privremene blokade Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz nafte.
Posljedice su bile vidljive vrlo brzo.
Inflacija u europodručju u svibnju je procijenjena na 3,2 posto, pri čemu su cijene energije rasle dvoznamenkastim stopama. To je dovoljno da ponovno pojača pritisak na cijene prijevoza, proizvodnje i hrane.
Za kompanije to znači da bi se troškovi poslovanja mogli zadržati na povišenim razinama dulje nego što su mnogi očekivali početkom godine.
Lagarde: Povratak osnovama, ali u drukčijem svijetu
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde poručila je da europska središnja banka više ne mora koristiti izvanredne mjere koje su obilježile posljednjih petnaest godina, od europske dužničke krize do pandemije i rata u Ukrajini.
Umjesto toga, kamatne stope ponovno postaju glavni instrument za kontrolu inflacije.
Ipak, upozorila je da se gospodarsko okruženje trajno promijenilo.
Geopolitičke napetosti, trgovinske mjere administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i novi sukobi znače da će gospodarstvo češće biti izloženo šokovima koji dolaze sa strane ponude, a upravo su takvi poremećaji među najtežima za središnje banke.
Drugim riječima, borba protiv inflacije više neće ovisiti samo o domaćoj potrošnji i plaćama, nego sve više o događajima izvan Europe.
Što to znači za kompanije i investitore?
Financijska tržišta trenutno procjenjuju da postoji velika mogućnost novog povećanja kamatnih stopa ECB-a već u rujnu.
Ako se taj scenarij ostvari, poduzeća će se i dalje suočavati sa skupljim kreditima i višim troškom kapitala. To može usporiti investicije, posebno u sektorima koji ovise o financiranju poput građevinarstva, nekretnina i industrije.
Za investitore to znači da će svaka nova objava o inflaciji i cijenama energije imati još veću težinu. Dok god ti pokazatelji ne krenu uvjerljivo prema dolje, prostor za popuštanje monetarne politike ostat će vrlo ograničen.
