Rudnici, automobilska industrija i električna energija pogurali su rast izvoza Srbije u 2025. godini, no konačni podaci pokazuju da se istodobno povećava ovisnost zemlje o uvozu električne energije. Dok izvoz raste dvoznamenkastom stopom, trgovinski deficit i dalje se produbljuje.
Srbija je tijekom 2025. povećala izvoz robe za 13 posto. Najveći doprinos dali su rudarska proizvodnja, automobilska industrija i izvoz električne energije. Konačni podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je rast uvoza pratio gotovo isti tempo. Zbog toga je trgovinski deficit dosegnuo 9,9 milijardi dolara, odnosno 8,8 milijardi eura.
Ukupna robna razmjena Srbije prošle godine iznosila je 84,6 milijardi dolara, što predstavlja rast od 12,3 posto u odnosu na godinu ranije. Izvoz je dosegnuo 37,3 milijarde dolara, dok je uvoz porastao na 47,3 milijarde dolara.
Pokrivenost uvoza izvozom blago je poboljšana i iznosi 79 posto, u odnosu na 78,2 posto godinu prije.
Električna energija postaje sve važniji pokazatelj
Najzanimljiviji dio objavljenih podataka odnosi se na električnu energiju.
I izvoz i uvoz električne energije porasli su tijekom prošle godine, ali uvoz raste znatno brže. Vrijednost uvoza električne energije povećana je 30,3 posto, dok je izvoz porastao 19,6 posto.
Time Srbija sve više prelazi iz pozicije tradicionalnog izvoznika prema tržištu koje mora sve češće nadoknađivati domaću proizvodnju uvozom.
Udio električne energije u ukupnom uvozu povećan je s 1,7 posto na 2 posto, dok je njezin udio u izvozu porastao s 2,2 posto na 2,5 posto.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska među najvećim dobavljačima
Najveći dobavljač električne energije Srbiji i dalje je Bosna i Hercegovina, iz koje je tijekom prošle godine uvezeno električne energije u vrijednosti od 206,7 milijuna eura.
Na drugom mjestu nalazi se Hrvatska s 144,9 milijuna eura, dok je Rumunjska treći najveći dobavljač s 134 milijuna eura.
S druge strane, Srbija je najviše električne energije izvezla u Rumunjsku, u vrijednosti od 315,5 milijuna eura, te u Sjevernu Makedoniju, gdje je izvoz dosegnuo 124,7 milijuna eura.
Trgovina električnom energijom sve se više odvija unutar regionalnog tržišta jugoistočne Europe. Zemlje pritom istodobno izvoze i uvoze energiju, ovisno o proizvodnji, potrošnji i tržišnim cijenama.
Automobilska industrija ponovno među glavnim pokretačima izvoza
Rast izvoza podupire i oporavak automobilske industrije.
Veća proizvodnja električnog modela Fiat Grande Panda u tvornici Stellantisa u Kragujevcu tijekom 2025. dala je dodatni zamah izvozu vozila. Istodobno je nastavljen rast izvoza iz rudarskog sektora, koji ostaje jedan od važnijih izvora deviznih prihoda Srbije.
Upravo kombinacija rudarstva, automobilske industrije i energetike bila je među glavnim pokretačima rasta izvoza tijekom prošle godine.
Europska unija ostaje ključni trgovinski partner
Najveći dio robne razmjene Srbija i dalje ostvaruje sa zemljama Europske unije.
Države članice EU sudjeluju s 58,3 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene, što potvrđuje da europsko tržište ostaje daleko najvažnije odredište za srpske izvoznike, ali i glavni izvor uvoza.
Istodobno Srbija nastavlja ostvarivati najveći trgovinski suficit sa susjednim zemljama, ponajprije s Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom, gdje značajan dio razmjene čini upravo električna energija.
Rast izvoza ne briše strukturne izazove
Konačni podaci za 2025. potvrđuju da se srpski izvoz oporavlja i da industrijska proizvodnja ponovno daje snažniji doprinos gospodarstvu. Ipak, rast trgovinskog deficita i sve veća potreba za uvozom električne energije pokazuju da izazovi nisu nestali.
Dok proizvodnja u rudarstvu i automobilskoj industriji potiče izvoz, energetika sve više otkriva ograničenja domaćih kapaciteta. Upravo će sposobnost povećanja proizvodnje električne energije i smanjenja ovisnosti o uvozu biti jedan od važnijih pokazatelja konkurentnosti srpskog gospodarstva u idućim godinama.
