Prerađivačka industrija eurozone nastavila je rasti u rujnu. S&P Global indeks menadžera nabave porastao je na 52,9 bodova, s 52,7 u kolovozu, i dosegnuo najvišu razinu od svibnja 2022.
Pokazatelji upućuju na ubrzavanje industrijske aktivnosti, ali službeni podaci o stvarnoj proizvodnji još ne potvrđuju širi oporavak. Razlika je važna i za Bosnu i Hercegovinu, čiji je robni izvoz snažno vezan uz tržište Europske unije.
Nove narudžbe mijenjaju sliku
Indeks proizvodnje dosegnuo je 53,6 bodova, najviše u 55 mjeseci. Nove narudžbe rasle su najbržim tempom od ožujka 2022.
Poboljšala se i vanjska potražnja. Nove izvozne narudžbe povećane su drugi mjesec zaredom, što je prvi kontinuirani rast u više od četiri i pol godine.
Zaposlenost u prerađivačkoj industriji eurozone ponovno je blago porasla u rujnu, nakon trenda smanjivanja koji je trajao tri godine zaključno sa srpnjem.
Najviše rastu strojevi i oprema
Poboljšanje nije jednako u svim dijelovima industrije. Najbrže raste proizvodnja kapitalnih dobara, odnosno strojeva i opreme koje kompanije kupuju za proizvodnju i ulaganja.
S&P Global povećanu potražnju za kapitalnim dobrima povezuje, među ostalim, s ulaganjima u opremu za umjetnu inteligenciju i obrambenu industriju. Takvo objašnjenje ima uporište i izvan PMI ankete.
Europska središnja banka u rujanskim projekcijama navodi da povećana javna potrošnja na obranu i infrastrukturu, posebno u Njemačkoj, podupire domaću potražnju. Dodatni investicijski impuls dolazi iz umjetne inteligencije.
ECB procjenjuje da bi fiskalna potrošnja na obranu i infrastrukturu mogla kumulativno povećati rast eurozone za oko 0,5 postotnih bodova tijekom razdoblja od 2025. do 2028., uz najveći impuls u 2026. Prema zasebnoj ECB-ovoj procjeni, najavljeni rast obrambene potrošnje mogao bi kumulativno povećati razinu realnog BDP-a eurozone za oko 0,4 posto do 2028.
To ipak nije dovoljno za zaključak da AI i obrana sami pokreću industrijski oporavak eurozone. PMI ne pokazuje koliki dio ukupnog povećanja narudžbi dolazi upravo iz tih djelatnosti.
ECB upozorava i na još jedno ograničenje. Eurozona ima relativno manji sektor proizvodnje opreme povezane s umjetnom inteligencijom od nekih drugih gospodarstava. Dio europskih ulaganja u AI zato će povećavati i uvoz, a ne samo domaću industrijsku proizvodnju.
Njemačka pokazuje zašto treba biti oprezan
Njemačka dobro pokazuje razliku između povećanja narudžbi i šireg industrijskog oporavka.
Neizvršene industrijske narudžbe u srpnju su porasle 1,5 posto u odnosu na lipanj i 10,9 posto prema prethodnoj godini. Prema Destatisu, dosegnuta je najviša razina od početka te statističke serije 2015.
Velik dio tog rezultata dolazi iz kategorije ostalih prijevoznih sredstava, koja uključuje zrakoplove, brodove, vlakove i vojna vozila. Bez tog sektora njemačka knjiga narudžbi bila bi znatno dalje od povijesnog maksimuma. Istodobno je backlog automobilske industrije pao 1,7 posto.
Sličan obrazac vidio se u novim narudžbama. Njemačke tvorničke narudžbe u srpnju porasle su 2,5 posto, ali su bez velikih pojedinačnih poslova pale 1,4 posto. Narudžbe u kategoriji ostalih prijevoznih sredstava skočile su 126,4 posto, dok su u automobilskoj industriji pale 12,5 posto.
Posljednji službeni podatak o stvarnoj proizvodnji još je slabiji. Njemačka industrijska proizvodnja u srpnju je pala 1,1 posto prema lipnju i 1,6 posto prema istom mjesecu prethodne godine.
Noviji pokazatelji mijenjaju sliku, ali tek će službeni podaci pokazati prelazi li rast narudžbi u veću ostvarenu proizvodnju.
Rast je širi, ali nije jednako snažan
Svih osam gospodarstava eurozone obuhvaćenih S&P Globalovim istraživanjem u rujnu je imalo PMI iznad 50 bodova, prvi put u više od četiri godine. Snaga rasta ipak se razlikuje među državama.
U Francuskoj je PMI pao s 51,1 na 50,6 bodova. Proizvodnja je nastavila rasti, ali sporijim tempom, dok su nove narudžbe pale peti mjesec zaredom.
Španjolski PMI vratio se iz područja kontrakcije, s 49,5 na 51 bod. Ukupne nove narudžbe ipak su pale peti mjesec zaredom, dok su izvozne narudžbe porasle prvi put od kolovoza 2025.
Rast je, dakle, geografski širi nego prethodnih mjeseci. Istodobno, pad ukupnih novih narudžbi u Francuskoj i Španjolskoj pokazuje da njegova snaga još nije jednaka u cijeloj eurozoni.
Eurostat još nije potvrdio industrijski oporavak
Najvažnije ograničenje dolazi iz službene statistike.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, industrijska proizvodnja eurozone u srpnju pala je 0,1 posto prema lipnju, dok je u odnosu na srpanj prethodne godine ostala nepromijenjena.
Struktura tog podatka već je pokazivala razliku među industrijskim granama. Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je 0,5 posto mjesečno i bila 1,7 posto iznad razine iz srpnja 2025. Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara istodobno je bila 4,5 posto niža nego godinu ranije.
Anketne i službene podatke zato treba čitati zajedno. Prvi pokazuju aktualno poboljšanje poslovne aktivnosti, dok Eurostat mjeri ostvarenu proizvodnju iz ranijeg razdoblja. Sljedeći službeni podaci pokazat će prelazi li sadašnje poboljšanje u širi industrijski oporavak.
Troškovi ponovno ulaze u računicu
Poslovne ankete pokazuju ponovno jačanje cjenovnih pritisaka. S&P Global bilježi ubrzavanje rasta ulaznih troškova i prodajnih cijena u rujnu, prvi put od svibnja.
Posljednji službeni podatak ipak zahtijeva oprez. Industrijske proizvođačke cijene eurozone u srpnju su porasle 1,6 posto prema lipnju. Povećanje je gotovo u cijelosti dolazilo iz energije, čije su cijene porasle 5,6 posto. Kada se energija isključi, proizvođačke cijene ostale su nepromijenjene.
Sljedeći podaci pokazat će šire li se cjenovni pritisci izvan energije.
Za BiH je važnije koliko će se rast proširiti
Europski industrijski ciklus važan je za Bosnu i Hercegovinu zbog velike koncentracije domaćeg robnog izvoza na tržištu Europske unije. U prethodnoj analizi Financa.ba pokazali smo da je u prvih sedam mjeseci 2026. na tržište EU otišlo 76,7 posto robnog izvoza BiH.
Sadašnji pokazatelji upućuju na šire poboljšanje proizvodnje i novih poslova u eurozoni. To ne znači da će investicije u AI i obranu automatski donijeti više posla kompanijama iz BiH. Iz dostupnih agregatnih podataka nije moguće utvrditi koliki je dio domaćih izvoznika izravno uključen u lance dobave koji dobivaju te narudžbe.
Za BiH će zato biti važnije hoće li se rast proširiti iz kapitalnih dobara prema industrijama u čijim lancima rade domaći izvoznici. Prvi signali postoje, ali potvrdu šireg industrijskog oporavka još nemamo.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
