Europa danas uvozi tek nešto više kave nego prije deset godina, ali za nju plaća više nego dvostruko. EU je 2015. iz zemalja izvan Unije uvezao 2,7 milijuna tona kave vrijednih 8,6 milijardi eura. Prošle godine količina je dosegnula 2,9 milijuna tona, a vrijednost 18,7 milijardi eura.
Podaci koje je Eurostat objavio 1. listopada, na Svjetski dan kave, pokazuju da je u deset godina količina uvezene kave povećana oko 7,4 posto, dok je vrijednost uvoza porasla približno 117 posto.
Sličan raskorak između količine i vrijednosti vidljiv je i u BiH, ali u kraćem razdoblju. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koji se odnose konkretno na kavu, vrijednost uvoza 2025. dosegnula je 234,6 milijuna KM. Komora navodi rast vrijednosti od 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvezena količina povećana samo 0,9 posto.
Podaci Centralne banke BiH koje koristimo dalje u tekstu imaju širi obuhvat i zato ih ne treba izravno uspoređivati s podacima Komore. CBBiH za vanjsku trgovinu prati kategoriju kava, čaj i začini, dok se podatak o potrošačkim cijenama odnosi na pododjeljak kava, čaj i kakao.
Više od polovice europskog uvoza dolazi iz dvije zemlje
Iza europskih 18,7 milijardi eura nalazi se prilično koncentriran lanac nabave.
Brazil je 2025. osigurao 34 posto ukupnog izvan-EU uvoza kave, odnosno nešto više od milijun tona. Iz Vijetnama je stiglo još 20 posto. Slijedili su Uganda s devet, Kolumbija sa šest i Honduras s pet posto, pokazuju podaci Eurostata.
Brazil i Vijetnam zajedno tako čine 54 posto uvoza kave u EU iz zemalja izvan Unije. Zbog takvog udjela promjene proizvodnje u te dvije zemlje imaju velik utjecaj na ponudu dostupnu europskim kupcima.
Tržište se ipak nije vratilo na razine prije cjenovnog udara. Prema posljednjem dostupnom mjesečnom izvješću International Coffee Organizationa, ICO Composite Indicator Price u kolovozu 2026. prosječno je iznosio 287,29 američkih centi po funti, gotovo jednako kao mjesec ranije.
Mjesečni prosjek pritom skriva veće pomake unutar kolovoza. Zabrinutost zbog El Niña i kratkoročno ograničena ponuda arabice prvo su podizali cijene. Povoljnije kiše u Brazilu i očekivanja veće ponude potom su dio tog rasta poništili.
Za kupca u trgovini ili kafiću važnije je nešto drugo. Čak i kada cijena zelenog zrna padne, promjena do konačnog proizvoda dolazi sa zakašnjenjem.
Jeftinije zrno ne znači odmah jeftiniju kavu
Između burzovne cijene zelene kave i pakiranja na polici nalaze se ugovori sklopljeni mjesecima ranije, zalihe kupljene po starim cijenama, transport, prženje i distribucija.
Nestlé je krajem lipnja objavio da bi niže cijene zrna mogle otvoriti prostor za smanjenje cijena njegovih proizvoda. Stručnjaci koje je tada citirao Reuters procijenili su da može proći najmanje devet mjeseci prije nego što se pad cijene sirove kave potpuno prenese potrošaču.
Devet mjeseci nije univerzalni rok. Duljina prijenosa ovisi o ugovorima, zalihama, nabavi i poslovnoj politici pojedine kompanije.
Zakašnjeli prijenos cijena sirovina na potrošačke cijene bilježi i Europska središnja banka. Prethodna poskupljenja kave i kakaa nastavila su se prenositi na cijene hrane i nakon promjena na tržištima tih sirovina.
Pad burzovne cijene zato prije govori o mogućim budućim troškovima nabave nego o tome koliko će paket kave koštati sljedeći tjedan.
BiH pokazuje koliko se razlikuju količina i račun za uvoz
Podatak Vanjskotrgovinske komore odnosi se na kavu: vrijednost uvoza 2025. iznosila je 234,6 milijuna KM i bila je 31,9 posto viša nego godinu ranije, dok je količina povećana 0,9 posto.
Centralna banka BiH koristi širu statističku kategoriju kava, čaj i začini. Za tu je skupinu količina uvoza tijekom 2025. povećana 0,3 posto, a vrijednost 29,4 posto. CBBiH takvo kretanje povezuje s izraženim cjenovnim efektom međunarodnih tržišta.
Treći podatak ima drukčiji obuhvat. Kod potrošačkih cijena CBBiH navodi pododjeljak kava, čaj i kakao, čije su cijene tijekom 2025. porasle 35,6 posto.
Tih 35,6 posto zato se ne može predstaviti kao stopa poskupljenja kave u BiH. Podatak uključuje i čaj i kakao. Jednako tako, rast vrijednosti uvoza od 29,4 posto nije podatak samo za kavu, nego za širu skupinu kave, čaja i začina.
Što zapravo plaćamo u šalici?
Burzovna cijena govori koliko košta sirovina. Konačna cijena kave uključuje transport, preradu, distribuciju, pakiranje i prodaju. Kod šalice u kafiću ulaze i troškovi rada, prostora, energije, opreme, sastojaka i poreza.
Zato nema pouzdane univerzalne formule prema kojoj bi pad cijene zelene kave od deset posto značio deset posto jeftiniji espresso ili paket mljevene kave.
Eurostatovi podaci pokazuju i koliko se aktivnosti odvija nakon što sirovina stigne u Europu. EU je 2025. proizveo više od 2,2 milijuna tona pržene ili dekofeinizirane kave i proizvoda koji uključuju zamjene za kavu, ukupne vrijednosti gotovo 19 milijardi eura. Dio prerade tako se odvija nakon uvoza, prije nego što proizvod dođe do kupca.
Za potrošača koji želi procijeniti ide li cijena kave stvarno prema dolje jedan pad burzovne cijene nije dovoljan. Jači signal bio bi višemjesečni pad cijene sirovine koji zatim počnu pratiti proizvođači i trgovci.
Pad cijene sirovine s prethodnih vrhunaca zato još ne znači jeftiniju kavu za potrošača. Pouzdaniji signal bit će ako niže nabavne troškove počnu pratiti i cijene proizvođača i trgovaca.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
