Europska unija u prvih osam mjeseci 2026. prešla je iz robnog trgovinskog suficita od 76,4 milijarde eura u deficit od 46,1 milijardu eura. Prema podacima Eurostata objavljenima 16. listopada, trgovinska bilanca pogoršala se za 122,5 milijardi eura. Izvoz je porastao samo 0,4 posto, dok je uvoz povećan 7,7 posto.
EU je od siječnja do kolovoza izvezao robu vrijednu 1.767,9 milijardi eura, a uvezao 1.814 milijardi. Sličan preokret zabilježen je u eurozoni, koja je iz suficita od 90,9 milijardi eura u istom razdoblju prošle godine prešla u deficit od 5,4 milijarde eura.
Strojevi i vozila iz suficita prešli u deficit
U kolovozu je EU u trgovini strojevima i vozilima ostvario deficit od 2,5 milijardi eura, nakon suficita od 7,3 milijarde eura godinu ranije.
Vrijednost uvoza te robne skupine porasla je 23,8 posto, na 79,8 milijardi eura. Izvoz je povećan 7,7 posto, na 77,3 milijarde eura. Trgovinski saldo tako se pogoršao za 9,8 milijardi eura.
Kategorija obuhvaća industrijske strojeve, električnu opremu i vozila. Iz ukupnog rezultata ne može se utvrditi koji je pojedini dio europske industrije najviše pridonio promjeni salda.
Energija i strojevi čine najveći dio kolovoškog pogoršanja
Energetski deficit EU-a povećao se s 24,3 na 31,4 milijarde eura. Vrijednost uvoza energenata porasla je 31,2 posto u odnosu na kolovoz 2025., a energetski saldo pogoršao se za 7,1 milijardu eura.
Zajedno s promjenom salda strojeva i vozila, pogoršanje iznosi 16,9 milijardi eura. Ukupni kolovoški trgovinski deficit EU-a povećao se sa 7,5 na 25,2 milijarde eura, odnosno za 17,7 milijardi.
Pogoršanje salda energije te strojeva i vozila zajedno iznosi približno 95,5 posto ukupnog neto pogoršanja kolovoške trgovinske bilance. Izračun se temelji na zaokruženim nominalnim vrijednostima Eurostata i ne predstavlja procjenu uzročnog doprinosa tih skupina osmomjesečnom deficitu.
Rast vrijednosti energetskog uvoza ne znači nužno da je EU uvezao 31,2 posto više energenata. Za razdvajanje učinka cijena i uvezenih količina potrebni su dodatni podaci.
Deficit s Kinom raste, suficit sa SAD-om ublažava pogoršanje
Trgovinski deficit EU-a s Kinom u kolovozu dosegnuo je 38,4 milijarde eura, nakon 30,1 milijarde godinu ranije. Vrijednost uvoza iz Kine povećana je 19,7 posto, na 53,1 milijardu eura, dok je izvoz EU-a na kinesko tržište porastao 3,2 posto, na 14,7 milijardi eura.
Istodobno je suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama povećan sa 6,3 na 8,6 milijardi eura. EU je povećao i suficit s Ujedinjenim Kraljevstvom, s 13,1 na 15 milijardi eura.
Pogoršanje salda s Kinom od 8,3 milijarde eura djelomično je ublaženo boljim rezultatima trgovine sa SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom. Ti podaci odnose se na kolovoz i ne omogućuju izračun doprinosa pojedinih partnera ukupnom osmomjesečnom deficitu.
Trgovina među članicama raste brže od izvoza izvan EU-a
Vrijednost robne razmjene među članicama EU-a u prvih osam mjeseci povećana je 6,5 posto, na 2.906,7 milijardi eura. Izvoz prema državama izvan Unije istodobno je porastao samo 0,4 posto.
Ipak, razlika između tih stopa ne dokazuje da su europski proizvođači preusmjeravali prodaju s vanjskih tržišta na unutarnje tržište EU-a.
Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, izvoz EU-a u kolovozu smanjen je jedan posto u odnosu na srpanj, dok je uvoz porastao dva posto. U tromjesečnom razdoblju od lipnja do kolovoza izvoz je ipak bio 2,5 posto veći nego u prethodna tri mjeseca.
BiH povećala izvoz na europsko tržište
Bosna i Hercegovina u prvih osam mjeseci 2026. izvezla je na tržište Europske unije robu vrijednu 9,01 milijardu KM, što je 10,2 posto više nego godinu ranije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupan robni izvoz zemlje iznosio je približno 11,80 milijardi KM.
Na tržište EU-a tako je odlazilo približno 76,4 posto ukupnog izvoza BiH. Uvoz BiH iznosio je 21,13 milijardi KM, a robni deficit dosegnuo je 9,33 milijarde KM. O uzrocima njegova povećanja financa.ba već je pisala u analizi vanjskotrgovinske razmjene.
Rast izvoza BiH prema EU-u i pogoršanje europske trgovinske bilance odnose se na različite trgovinske tokove. Eurostatov deficit obuhvaća razmjenu EU-a s državama izvan Unije, dok domaći podaci pokazuju vrijednost robe koju BiH prodaje europskim kupcima.
Za bh. dobavljače industrijskih komponenti posebno je važno pratiti kretanja u europskoj industriji strojeva i vozila. Kolovoški trgovinski podaci, međutim, ne omogućuju zaključak o promjeni narudžbi prema kompanijama iz BiH.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
