Federalna vlada u četvrtak je na sjednici u Mostaru usvojila Dokument okvirnog proračuna (DOP) Federacije BiH za razdoblje od 2023. do 2025. godine, koji će biti upućen Parlamentu FBiH radi informiranja te objavljen ne web stranici Federalnog ministarstva financija, piše Fena.
Zaduženo je Federalno ministarstvo financija da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za razdoblje 2023. – 2025., u slučaju potrebe revidira DOB FBiH i dostavi Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje.
DOP je sačinjen u skladu sa Zakonom o proračunima FBiH i sadrži makroekonomske projekcije, prognoze proračunskih sredstava i izdataka proračunskih korisnika FBiH za tekuću i sljedeće dvije fiskalne godine, a na njemu se zasniva priprema i izrada proračuna Federacije BiH i nižih razina vlasti.
Projekcije osnovnih makroekonomskih indikatora su sačinjene, prije svega, na osnovu projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) Vijeća ministara BiH, te međunarodnih financijskih institucija, odnosno MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije.
Preliminarne projekcije rasta indikatora su sačinjene u okolnostima postpandemijskog oporavka ekonomija generalno, uključujući i ekonomiju naše zemlje, s jedne, i zaoštravanja geopolitičke situacije izazvane rusko-ukrajinskim ratom, s druge strane.
Prema projekcijama DEP-a, BiH će u 2022. godini ostvariti umjereni realni ekonomski rast od 2,1 posto, dok MMF i Svjetska banka očekuju nešto veći ekonomski rast po realnim stopama od 2,4, odnosno 2,7 posto respektivno.
Za Federaciju BiH se u ovoj godini, također, očekuje niži realni rast ekonomije od 2,5 posto, dok se u narednom razdoblju od 2023. do 2025. godine projicira rast ekonomije od 3,2 posto, 3,1 posto i 3,6 posto respektivno, pod pretpostavkom poboljšanja ekonomskih kretanja u našoj zemlji i okruženju.
Za 2022. godinu projicira se značajan rast konsolidiranih javnih prihoda FBiH od 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosit će 10.683,9 milijuna maraka. Za naredno srednjoročno razdoblje predviđen je nastavak stabilnog rasta naplate prihoda po prosječnoj stopi od 3,6 posto, a što će ovisiti od budućih događanja na razini globalne i domaće ekonomije.
Ukupna planirana potrošnja, koja pored rashoda uključuje i otplate unutarnjeg i vanjskog duga, za 2022. godinu iznosi 5.597,6 milijuna maraka i veća je za 17,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveće učešće u potrošnji imaju tekući i kapitalni transferi od 72,7 posto, a odnose se na transfere pojedincima, subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima, te transfere neprofıtnim organizacijama i drugim razinama vlasti i fondovima.
U 2023. godini se projicira povećanje javne potrošnje za 7,8 posto u odnosu na prethodnu, odnosno 6.035,7 milijuna maraka ili 22,196 BDP-a FBiH. Javna potrošnja u 2024. godini projicirana je na 6.156,7 milijuna maraka ili 21,6 posto BDP-a, a u 2025. godini na 6.152,3 milijuna maraka ili 20,5 posto BDP-a.
Radi ublažavanja i smanjena utjecaja inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u narednom srednjoročnom razdoblju, mjere fiskalne politike će biti usmjerene na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, smanjenje ili ukidanje naknada i taksi koje opterećuju gospodarske aktivnosti, te poticanje istraživanja i razvoja i podršku prihodima domaćinstava, posebno socijalno najugroženijim kategorijama stanovništava.
Prioriteti djelovanja Vlada Federacije BiH u narednom razdoblju su definirani Programom ekonomskih reformi FBİH od 2022. do 2024. godine. Kao jedan od najznačajnijih prioriteta navodi se daljnji napredak u oblasti upravljanja javnim financijama, zbog čega je Vlada Federacije BiH donijela Strategiju reforme upravljanja javnim financijama u FBiH za razdoblje od 2021. do 2025. godina, koja pruža integrirani okvir za učinkovito, efektivno i transparentno korištenje raspoloživih javnih resursa u skladu sa međunarodnim i standardima Europske unije.
Jedan od ključnih ciljeva Vlade FBiH je osigurati likvidnost i stabilnost proračuna, što je garancija za redovne isplate mirovina, boračkih, socijalnih i drugih naknada, te davanja za koje su sredstva predviđena federalnim proračunom, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
