Wirecard, njemačka tvrtka koja se našla u središtu međunarodnog financijskog skandala, osnovana je 1999. u predgrađu Münchena Aschheimu. Kada je 2002. bila blizu raspada, Markus Braun ubrizgao je kapital i postao CEO tvrtke. Konsolidirao je tvrtku i usmjerio poslovni model na pružanje usluga internetskog plaćanja. Tvrtka Wirecard nudila je usluge elektroničkog platnog prometa i upravljanja rizicima te izdavala i procesirala fizičke i virtualne kartice.
U lipnju 2020. objavljeno je kako im nedostaje 1,9 bilijuna eura u gotovini. Vjerovnici potražuju 3,7 bilijuna eura. Tvrtka je u studenom 2020. prodala imovinu svoje glavne poslovne jedinice Santander banci za 100 milijuna eura. Ostala imovina, uključujući sjevernoameričke, britanske i brazilske jedinice, prethodno je prodana po neobjavljenim cijenama.
Optužbe o računovodstvenim malverzacijama pratile su tvrtku od ranih dana njezina osnivanja, dosegnuvši vrhunac 2019. nakon što je Financial Times objavio niz istraga zajedno s pritužbama zviždača i internim dokumentima. Bivši izvršni direktor, ali i operativni direktor, dva člana uprave i drugi rukovoditelji uhićeni su ili su na drugi način uključeni u kazneni postupak
Optužba i suđenje
U ožujku 2022., javni tužitelji u Münchenu optužili su bivšeg CEO-a Markusa Brauna za prijevaru, povredu povjerenja i računovodstvenu manipulaciju. Markusu Braunu, koji je tvrtku za platni promet vodio kroz uspon i spektakularni kolaps prije dvije godine, prošloga je tjedna počelo suđenje za prijevaru nakon skandala koji je potresao njemačku politiku i ukaljao poslovni ugled zemlje.
Ovaj 53-godišnjak u pritvoru je od uhićenja 2020. godine. U svom prvom javnom pojavljivanju u više od dvije godine, Braun je ušao u sudnicu kako bi saslušao optužbe noseći prijenosno računalo, naočale bez okvira, tamnu dolčevitu i jaknu. Kratko je govorio kako bi potvrdio svoj identitet. Suđenje se odvija u najvećoj i najnovijoj sudnici u Münchenu, podzemnoj dvorani zaštićenoj od bombi izgrađenoj u zatvorskom kompleksu Stadelheim.
Braun, Austrijanac rođen u Beču, zanijekao je pronevjeru novca iz Wirecarda i optužio druge da vode operaciju u sjeni bez njegova znanja.
Optužbe bi mogle rezultirati zatvorskom kaznom do 15 godina. Presuda se ne očekuje prije 2024. godine.
