Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Poslovna aktivnost eurozone najjača od 2023., nove narudžbe ubrzavaju

Poslovna aktivnost eurozone u rujnu je rasla najbrže od travnja 2023. Još je važnije što su nove narudžbe povećane najbržim tempom u 41 mjesec. Rast novih poslova daje jaču osnovu nastavku aktivnosti tijekom posljednjeg tromjesečja.

Konačni kompozitni PMI S&P Globala porastao je s 52,0 boda u kolovozu na 53,1 u rujnu. Indeks obuhvaća proizvodnju i usluge, a vrijednost iznad 50 bodova označava povećanje aktivnosti u odnosu na prethodni mjesec.

Usluge su pritom ubrzale. Uslužni PMI porastao je s 51,6 na 53,0 bodova, najvišu razinu u deset mjeseci.

Prema procjeni S&P Globala, rujanski PMI odgovara tromjesečnom rastu bruto domaćeg proizvoda od približno 0,4 posto. To nije službeni podatak o BDP-u, nego procjena izvedena iz rezultata ankete među kompanijama.

Nove narudžbe rastu najbrže u 41 mjesec

Poboljšala se i potražnja izvan domaćih tržišta. Nove izvozne narudžbe u uslugama porasle su nakon 39 uzastopnih mjeseci pada.

Oporavak se istodobno proširio među gospodarstvima obuhvaćenima istraživanjem. Svih pet država za koje S&P Global objavljuje kompozitne pokazatelje zabilježilo je rast, prvi put od studenoga.

Njemački uslužni PMI porastao je s 49,7 na 52,9 bodova, pa se sektor vratio u područje rasta. Njemački kompozitni indeks dosegnuo je 53,8 bodova.

U Francuskoj je uslužni PMI porastao s 48,0 na 51,2 boda. To je prvo povećanje uslužne aktivnosti od prosinca 2025., dok je kompozitni indeks dosegnuo 51,1.

S&P Global među snažnijim uslužnim djelatnostima izdvaja IT te rast tog sektora povezuje s ulaganjima u umjetnu inteligenciju.

Zapošljavanje ipak ne prati isti tempo. Zaposlenost u europodručju nastavila je rasti, ali sporije nego u kolovozu. Slabije zapošljavanje u uslugama neutraliziralo je dio poboljšanja zabilježenog u industriji.

Rast cijena ponovno ubrzava

Snažnija aktivnost dolazi u trenutku kada se kompanije ponovno suočavaju s većim cjenovnim pritiscima. Ulazni troškovi i prodajne cijene kompanija rasli su u rujnu najbržim tempom u četiri mjeseca.

Istodobno je godišnja inflacija u europodručju porasla na 3,8 posto, s 3,2 posto u kolovozu. Energija je bila glavni razlog ubrzanja, dok je temeljna inflacija iznosila 2,5 posto.

Zasad nema potvrde da energetski udar pokreće sekundarne učinke kroz plaće i određivanje cijena. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel rekao je 5. listopada da takvi učinci još nisu vidljivi te da dugoročna inflacijska očekivanja ostaju usidrena oko cilja ECB-a od dva posto.

Jači PMI ne znači automatski više kamate

Za ECB rujanski podaci istodobno pokazuju ubrzanje poslovne aktivnosti i ponovno jačanje cjenovnih pritisaka.

ECB je u rujnu povećao ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Depozitna stopa sada iznosi 2,50 posto, ali banka se nije unaprijed obvezala na sljedeći potez.

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane 5. listopada upozorio je da energetski šok može ograničiti potrebu za daljnjim podizanjem kamata. Skuplja energija podiže inflaciju, ali smanjuje realni dohodak kućanstava i može oslabiti potražnju. Viši troškovi financiranja također mogu usporiti gospodarstvo.

Iz snažnijeg PMI-ja zato se ne može zaključiti da slijedi novo povećanje kamata. ECB će morati procijeniti hoće li se rujanski rast novih poslova održati i koliko će se energetski troškovi preliti na ostale cijene.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno