Neuspjeh u poslovanju rijetko je ugodan. Odbijanja, izgubljeni kupci i pogrešne odluke mogu poljuljati samopouzdanje. Ipak, upravo takvi trenuci ponekad postanu prekretnica koja otvara put prema boljim prilikama.
Jedan od poznatijih primjera je Warren BuffettWarren Buffett rođen je u Omahi 1930. Još u ranoj dobi raz.... Njegova priča pokazuje da jedno odbijanje ne mora odrediti budućnost. Ponekad nas upravo ono usmjeri prema prilici koja nam više odgovara.
Sedam riječi koje mijenjaju pogled na neuspjeh
Na pitanje kako se nositi s poslovnim neuspjehom, Buffett je dao jednostavan odgovor:
„Otresi prašinu i vrati se unutra.“
Poruka je jednostavna: prije ili kasnije svatko će doživjeti neuspjeh. Važno je ne dopustiti da nas jedan loš ishod zaustavi.
Njegova životna priča to dobro ilustrira.
Odbijanje koje je promijenilo život
Nakon završetka fakulteta Buffett se prijavio na Harvard Business School, ali je odbijen.
Umjesto da odustane, upisao je Columbia Business School, gdje je studirao kod Benjamina Grahama, koji je kasnije postao njegov mentor i snažno utjecao na njegov investicijski način razmišljanja.
Da je Harvard rekao „da“, Buffettova bi karijera možda izgledala potpuno drukčije.
Neuspjeh nije presuda
Najvažnija pouka ove priče nije samo u tome što se Buffett oporavio od odbijanja. Važniji je način na koji ga je protumačio.
Jedno „ne“ nije pretvorio u zaključak da nije dovoljno dobar. Odbijanje je prihvatio kao informaciju, a ne kao konačnu presudu o vlastitim sposobnostima.
U poslovanju neuspjeh ponekad zatvara jedna vrata, ali istodobno može otvoriti druga koja su dugoročno mnogo važnija.
Što lideri mogu naučiti
Način na koji lider reagira na neuspjeh oblikuje i kulturu cijele organizacije. Zaposlenici pažljivo promatraju ponašanje nadređenih kada stvari krenu loše.
Traži li se krivac ili rješenje? Potiče li se učenje ili se svaka pogreška kažnjava? Odgovori na ta pitanja snažno utječu na spremnost zaposlenika da preuzmu odgovornost, isprobaju nešto novo i otvoreno govore o problemima.
Zato je važno razlikovati nepažnju i nemar od promišljenog eksperimentiranja.
Inteligentan neuspjeh može donijeti napredak
Profesorica Amy Edmondson ističe da nisu svi neuspjesi isti. Inteligentan neuspjeh događa se kada ljudi istražuju novo područje, donose promišljene odluke i iskreno analiziraju rezultate.
Takvi neuspjesi mogu donijeti vrijedne spoznaje. S druge strane, ponavljanje istih propusta ili ignoriranje poznatih rizika teško se može opravdati kao učenje.
Uspješne organizacije zato stvaraju okruženje u kojem zaposlenici mogu učiti iz promišljenih pokušaja, pod uvjetom da se pogreške analiziraju i da se naučene lekcije primjenjuju u budućem radu.
Kada vodstvo postane problem
Ponekad problem nije u zaposlenicima, nego u načinu na koji se organizacijom upravlja.
Ako kvalitetni ljudi stalno odlaze, razlog može biti loša organizacijska kultura, neetično ponašanje ili menadžeri koji kažnjavaju iskrenost i ne toleriraju pogreške.
Dobri lideri potiču otvoren razgovor, priznaju vlastite pogreške i zajedno s timovima traže bolja rješenja. Takav pristup gradi povjerenje i stvara okruženje u kojem ljudi mogu učiti bez straha od svake pogreške.
Neuspjeh može biti početak uspjeha
Kada se dogodi neuspjeh u poslovanju, korisnije je postaviti prava pitanja nego odmah tražiti krivca:
- U što smo vjerovali, a pokazalo se pogrešnim?
- Koji smo signal previdjeli?
- Je li riječ o pogrešci koja se mogla izbjeći ili o vrijednom eksperimentu?
- Što možemo napraviti bolje sljedeći put?
Upravo takav način razmišljanja razlikuje lidere koji stvaraju kulturu straha od onih koji stvaraju kulturu učenja i napretka.
Neuspjeh u poslovanju ne mora biti kraj priče. Odbijanje, propuštena prilika ili pogrešna odluka mogu postati vrijedan izvor iskustva ako iz njih izvučemo pouku, prilagodimo pristup i nastavimo dalje s boljom procjenom i više znanja.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
