Prije 13 godina desila se grčka ekonomska tragedija. Podsjećamo, Grčka je tada prvi put izgubila investicijski rejting. Jasnije napisano, procjenitelji su kategorizirali njezine državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... kao “smeće” (junk bonds). Financijske posljedice je osjetila cijela Europa koja je bila poprilično uzdrmana.
Svijet nije pratio samo grčku financijsku tragediju nego je zbog nastale drame u nizu fiskalno neodgovornih/prezaduženih članica skovan pojam PIGS (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska).
Sutra, 17. studenoga, rejting agencija Moody’s trebala bi dati novu ocjenu kreditnog rejtinga Italije. Ostatak Europe se pita hoće li se ponoviti financijska kataklizma iz 2010., nakon koje je EU posrtala i patila još godinama.
Iščekivanje odluke Moody’s za Italiju ne otvara samo pitanje hoćemo li opet doživjeti potres na europskom tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr.... Ovo bi značajno mogao podići troškove javnih dugova svim članicama.
Populistička vlada dovela u pitanje investicijski rejting
Već sada je, naime, ozbiljno nagrižena reputacija najvećih i najuglednijih rejting agencija. Razlog je što su godinama tolerirale najvećim državama Zapada ono što ne bi drugima.
Nesporno je da je vlada Meloni zbog politikanstva već propustila priliku stabilizirati Italiju. Imala je lijepu priliku. Naime, relativno visoka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u posljednje dvije godine očekivano je obezvrijedila javne dugove pretežnog broja članica EU.
Poznato je da zbog inflacije dolazi do bujanja proračunskih prihoda dok rashodi rastu nešto sporije. Usporedno dolazi i do smanjivanja realne vrijednosti dugova, kao i do osjetnog poboljšanja omjera javnog duga i BDP-a. Tako se talijanski dug, kao i u još 20 članica EU, značajno smanjio, piše Jutarnjii.
U Italiji je pao sa 155 na 144 posto BDP-a. Ipak, ne zbog toga što je talijanska vlada počela voditi odgovornu politiku, nego zbog inflacije. Vlada Giorgie Meloni, upravo suprotno, nastavila je voditi izrazito populističku fiskalnu politiku te je očigledno da više mari do političkih poena nego do financijske stabilnosti Italije.
Izrazito visok proračunski deficit
U prethodne tri godine Italija je zbog pandemije imala ekstremno visoke proračunske deficite na razini od zastrašujućih 8-9 posto. Takvi deficiti apsolutno su neodrživi. Zbog inflacije i općeg oživljavanja europskih ekonomija, kao i povratka turizma na velika vrata, ove godine bilo je sasvim realno očekivati da će talijanska vlada ispuniti obećanja. Smanjiti proračunski deficit na 4,3 posto. Omjer javnog duga prema BDP-u na oko 130 posto BDP-a. Iako ni prema tim kriterijima ne bi bili ni blizu ispunjavanja Maastrichtskih kriterija, talijanska populistička vlada nastavila je provoditi razne demagoške agende.
Ima li snage Moody’s biti objektivan
Objektivnost agencija Odluka Moody’sa koja stiže u petak stoga ima posebnu težinu. Ako Italija kao jedina članica G7 dobije kreditni rejting – “smeće”, lideri članica EU morat će lansirati neke nove vatrogasne mjere. Svakako će se morati okrenuti i nekoj novoj formuli zajedništva. Kad je prošli put Mario Draghi prilagođavao zajedničku monetarnu politiku eurozone PIGS-u, jedna od nuspojava bilo je dramatično zaostajanje EU za Sjedinjenim Državama u 2008. godini BDP EU u tekućim cijenama iznosio je 14,2 bilijuna dolara te je bio praktički jednak BDP-u SAD-a.
Nakon 15 godina BDP EU ostao je na oko 15 bilijuna dolara, a američki je narastao na 26,9 bilijuna. No, ako će rejting agencije gledati kakve će biti reakcije tržišta na njihovu odluku, to pak otvara pitanje smisla njihova postojanja. Primjerice, kad je Fitch prije nekoliko mjeseci srušio kreditnih rejting Sjedinjenih Država s čistih AAA na AA+, više je pitanje bilo temeljem čega Amerika ima i AA+ rejting jer niti njega ne može pravdati temeljnim financijskim parametrima koje prate procjenitelji. Prije dva dana rejting je SAD-a smanjio i Moody’s, ali samo tako što je čistom AAA dodao negativni predznak, pa je u zraku opet ostalo visjeti isto pitanje kao i nakon “hrabre” odluke Fitcha.
