Najnovije izvješće svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s donosi izvrsne vijesti za Hrvatsku. Povećan je kreditni rejting za čak dva stupnja odjednom, s Baa2 na razinu A3, uz stabilne izglede.
Podsjećamo, u srpnju 2022. Hrvatska bila na razini špekulativnog/neinvesticijskog rejtinga (razina Ba1). Nevjerojatan skok od 4 razine (na investicijski A3 rejting) ostvarili smo u manje od 2,5 godine. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je po Moody’s-u u tako kratkom vremenu ostvarila tako snažan skok.
Fiskalna snaga treba ostati visoka u srednjem roku
Moody’s pritom ističe doprinos snažnih institucija i kvalitetnog upravljanja. Ovo potvrđuje i učinkovita provedba reformi i investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Pored toga i realizaciju strateških ciljeva, poput članstva u europodručju i schengenskom prostoru. Istodobno, iznose se očekivanja da će fiskalna snaga ostati visoka u kratkom i srednjem roku, kao i da će realizacija NPOO-a i dalje pozitivno utjecati na gospodarski rast, navodi Vlada.
Plenković: Hrvatska u 40-ak država na svijetu koje su po sve tri svjetske agencije u A kategoriji
Zahvaljujući provedenim reformama i pravodobnim mjerama koje smo poduzimali u svim krizama, Hrvatsku smo uspjeli dovesti u krug od 40-ak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju A kategoriji kreditnog rejtinga. To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje jednog od strateških ciljeva Vlade. Osim što mijenja nabolje položaj Hrvatske na globalnoj karti za ulagače. Ovo postignuće prije svega je dugoročno važno za kvalitetniji život naših građana i bolje poslovanje naših gospodarstvenika. Kreditni rejting A razine potvrda je snage koju Hrvatska danas ima, otpornosti naše ekonomije i uređenosti javnih financija. Uz snažnu državu, koja ostvaruje iznadprosječnu kreditnu kvalitetu i ima stabilnu Vladu, građani mogu biti sigurni da će i dalje biti zaštićeni u slučaju kriznih okolnosti te da ćemo nastaviti stvarati preduvjete za daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i brojna ulaganja u svim krajevima Hrvatske, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Primorac: Prepoznata postignuća u provedbi odgovorne fiskalne politike
Izuzetno smo sretni i ponosni što je agencija Moody’s podignula naš kreditni rejting za čak dva stupnja, odnosno na A razinu. Ovime su prepoznata naša postignuća koja se ogledaju u nastavku provedbe odgovorne fiskalne politike. Pored toga i učinkovitu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. S istom predanošću i odlučnošću u provedbi naših politika nastavit ćemo raditi s ciljem daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva. Cilj je povećanje životnog standarda svih naših građana naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Važno je istaknuti da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije koronavirusa u veljači 2020. do danas, povećan kreditni rejting u jednoj agenciji za četiri stupnja (Moody’s) i u dvije agencije (S&P, Fitch) za po tri stupnja.
Po Moody’s-u, 9 država EU trenutno imaju isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska. Odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, a preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2 (do jučer je Hrvatska bila na toj razini), dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1.
Krajem prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podići ocjenu hrvatskih dužničkih papira. Izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što su bili očekivali.
Tako su danas podigli su rejting za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, signalizirajući ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.
Odluka o podizanju rejtinga “odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti značajno viša. Ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga” i da taj trend “vjerojatno neće promijeniti smjer”, objasnili su u Moody’su.
Dinamično smanjenje javnog duga
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao na kraju ove godine iznositi 57 posto. Trebao bi biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini. Gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su.
Teret duga smanjio se također znatno brže no što smo bili očekivali kada smo podigli rejting Hrvatske na ‘Baa2’ u srpnju 2022., naglašavaju. Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Proračunski manjak trebao bi pak poskočiti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su. Podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026. godini.
Hrvatski BDP porast će ove godine po njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.
Reforme i doseljavanje
Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva. Zahvaljujući, između ostalog, “značajnoj strukturnoj reformi” i ulaganjima u u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Ističe se i “značajno pojačano” doseljavanje radne snage.
Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju. Napominjući da je veći udio bilježila tek Grčka.
Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate no što se trenutno očekuje. Posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri no što pokazuju Moody’sovi trenutni izračuni.
Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni “izazovi” u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita. Isti bi pak mogli rezultirati slabijim gospodarskim rastom. Pored toga i proračunskim ishodima no što izračuni trenutno pokazuju, napominju u agenciji, prenosi HRT.
