Najnovija karta Europe temeljena na paritetu kupovne moći (PPP) pruža precizniji uvid u to koliko plaće stvarno vrijede u različitim državama. Za razliku od nominalnih primanja, ovaj pokazatelj uzima u obzir razinu cijena i troškova života, čime se dobiva realna slika standarda građana.
Prema analizama OECD i Svjetske banke, kupovna moć pokazuje koliko roba i usluga pojedinci mogu priuštiti svojim prihodima unutar određene ekonomije. Upravo zbog toga razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistički podatak, već razlika između financijske sigurnosti i svakodnevnog balansiranja troškova.
Analizu je dodatno obradila platforma Statista, a odnosi se na prethodnu godinu.
Sjever i male ekonomije dominiraju Europom
Na vrhu ljestvice nalaze se najrazvijenije europske ekonomije, posebno one s visokim stupnjem produktivnosti i stabilnim tržištima rada.
- Luksemburg prednjači s indeksom oko 180
- Švicarska prelazi 160
- Danska bilježi više od 130
- Norveška, Švedska i Finska imaju vrijednosti iznad 120
Ove zemlje karakterizira visoka produktivnost, snažne institucije i otpornost tržišta rada, što omogućuje rast realnih plaća čak i u uvjetima inflacijskih pritisaka.
Zapadna Europa: rast plaća ne prati rast troškova
Unatoč razvijenosti, dio zapadnoeuropskih zemalja bilježi stagnaciju kupovne moći.
- Francuska ima indeks oko 112
- Ujedinjeno Kraljevstvo doseže oko 124
- Španjolska je nešto iznad 100
- Portugal značajno zaostaje s oko 60
Prema podacima Eurostata, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u sektorima energije i hrane posljednjih godina neutralizirala je rast plaća, što je izravno utjecalo na realni standard stanovništva.
Srednja i istočna Europa: približavanje, ali i dalje razlike
Zemlje srednje i istočne Europe bilježe postupno poboljšanje, ali i dalje zaostaju za zapadom.
- Češka i Poljska približavaju se indeksu od 100
- Rumunjska i Bugarska su nešto iznad 70
Iako su razlike smanjene u posljednjem desetljeću, jaz u životnom standardu i dalje je vidljiv.
Balkan: najniži indeksi i ograničen standard
Regija jugoistočne Europe i dalje se suočava s najnižim razinama kupovne moći.
- Slovenija prednjači s indeksom 86
- Hrvatska slijedi s 80,8
- Bosna i Hercegovina ima 64,3
- Srbija bilježi 59,1
- Sjeverna Makedonija i Grčka imaju oko 60,7
- Albanija je na dnu s 43,7
Ovi podaci jasno ukazuju na ograničenu kupovnu moć i veći pritisak troškova na kućanstva u regiji.
Kupovna moć kao ključni pokazatelj stvarnog standarda
Kupovna moć ostaje jedan od najpreciznijih pokazatelja stvarnog životnog standarda jer jasno pokazuje koliko građani mogu „dobiti za svoj novac“, a ne samo koliko nominalno zarađuju.
U tom kontekstu, pozicija Bosna i Hercegovina s indeksom od 64,3 ukazuje na strukturne slabosti ekonomije. Riječ je o razini koja građane stavlja u zonu ograničene financijske sigurnosti, gdje rast troškova – posebno hrane, energije i stanovanja – ima disproporcionalno snažan utjecaj na kućne budžete.
Za razliku od razvijenih ekonomija koje amortiziraju inflacijske šokove kroz rast produktivnosti i plaća, BiH se i dalje suočava s izazovima poput niske dodane vrijednosti gospodarstva, slabije dinamike rasta plaća i ovisnosti o uvozu. Upravo ti faktori ograničavaju realni rast kupovne moći.
Ipak, važno je naglasiti da razlike unutar Europe nisu statične. Primjeri srednjoeuropskih zemalja pokazuju da je konvergencija moguća – ali zahtijeva dugoročne reforme, ulaganja u produktivnost i jačanje institucija.
Bez takvih iskoraka, BiH će i dalje ostati u donjem dijelu ljestvice, gdje svako povećanje cijena ima veći utjecaj od rasta plaća. Drugim riječima, ključni izazov nije samo povećati prihode, već osigurati da oni zaista vrijede više u svakodnevnom životu građana.
