Prema najnovijim procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine, realni BDP Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2026. godine porastao je za 2,1% na godišnjoj razini. Riječ je o stabilnoj, ali i dalje umjerenoj dinamici rasta, bez jasnih znakova ubrzanja ekonomske aktivnosti.
Kako navode iz Centralne banke, visokofrekventni pokazatelji s početka godine ne ukazuju na snažniji zamah gospodarstva.
“Rast od 2,1 odsto je procijenjen uz dominantan doprinos sektora usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije i dalje ograničen uslijed slabe vanjske trgovine i povišenih troškova proizvodnje”, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Istodobno, procjene za kraj 2025. potvrđuju sličan obrazac.
“Prema procjeni za posljednji kvartal 2025. godine, za 2025. godinu se procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 1,9 %, što je gotovo identična projekcija iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija (2,0%)”, stoji u priopćenju.
Usluge kao glavni nositelj rasta
Struktura rasta jasno pokazuje oslonjenost domaće ekonomije na sektor usluga. Taj segment manje je izložen međunarodnoj konkurenciji i snažno ovisi o domaćoj potražnji.
Prema profesoru Predragu Mlinareviću, ključnu ulogu imaju potrošnja kućanstava i priljev novca iz inozemstva:
“Sektor usluga uglavnom nije izložen pritisku inozemne konkurencije te je obim aktivnosti determinisan domaćom tražnjom. Stoga rast plaća i doznake iz inozemstva doprinose rastu tražnje koja utječe na veći obim pruženih usluga.”
S druge strane, industrija i izvoz ostaju pod pritiskom vanjskih faktora.
Industrija i izvoz koče rast
Prerađivački sektor i dalje pokazuje slabosti, ponajprije zbog oslanjanja na tržište Europske unije.
“S druge strane, naš izvozni sektor je oslonjen na tržište EU i svako kolebanje industrijske proizvodnje u EU negativno se odražava na našu proizvodnju i izvoz”, upozorava Mlinarević za Nezavisne novine .
U prvom kvartalu 2026. industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 1,6%, pri čemu su negativni trendovi posebno izraženi na ključnim tržištima poput Njemačke.
Inflacija pod kontrolom, ali uz rastuće rizike
Inflatorni pritisci zasad su umjereni, ali rizici ostaju prisutni. Prema procjenama Centralne banke, ukupna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u prvom kvartalu mogla bi iznositi 3,5%, dok bi temeljna inflacija dosegnula 4,2%.
“Dominiraju domaći inflatorni pritisci. Ukupna inflacija revidirana je niža u odnosu na prethodni krug bržih procjena (sa 3,8% na 3,5%), dijelom zbog manjeg efekta rasta cijena hrane na ukupni indeks, što ukazuje da kretanje domaćih cijena hrane u posljednje vrijeme ne prati u potpunosti međunarodne trendove.”
Ipak, već u drugom kvartalu očekuje se ubrzanje inflacije:
“U drugom kvartalu očekujemo da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije, do nivoa od 3,9%, usljed rasta cijena energenata, i njihovog prelivanja na rast cijena ostalih dobara i usluga I sa ovom, trenutnom procjenom postoji značajna inflacija rizik revizije naviše, već u narednom krugu, zbog povećanih geopolitičkih rizika.”
Energetski šok i globalna neizvjesnost
Vanjski rizici dodatno opterećuju izglede rasta. Rast cijena nafte, potaknut geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku, povećava troškove proizvodnje i smanjuje konkurentnost industrije.
Mlinarević upozorava:
“Uprkos prognozama da će se u 2026. godini industrijska proizvodnja EU vratiti na trajektorij rasta, rat na Bliskom istoku doveo je do rasta cijene nafte, što će pogoditi energetski intenzivne industrije.”
Zbog toga su i projekcije rasta za Europsku uniju korigirane naniže, na oko 1%.
Perspektiva: ograničen rast uz ovisnost o vanjskim faktorima
Bosanskohercegovačka ekonomija i dalje ostaje snažno povezana s kretanjima u Europskoj uniji. Slabija industrijska aktivnost i rast troškova energije mogli bi dodatno usporiti oporavak.
Ipak, određeni pozitivni signali dolaze iz europskih investicijskih programa:
“Zbog toga je i prognoza rasta za cijelu EU za 2026. godinu korigovana niže i sad je na razini od 1%. Iz svega ovoga možemo zaključiti da će nastavak energetske krize, oličen u rastu cijene nafte, imati negativne reperkusije na naš rast zbog smanjenja izvoza i slabljenja radničkih doznaka Nadu budi činjenica da sredstva iz Fonda za oporavak u iznosu od 200 milijardi eura namijenjeno ulaganju u infrastrukturu i proizvodnju još nije u većem dijelu realizirano, te bi s njihovim ubrizgavanjem trendovi u industrijskoj proizvodnji EU mogli biti preokrenuti u pozitivnom smjeru”, naglasio je Mlinarević.
Izgledi za nastavak godine
Ekonomija BiH ušla je u 2026. godinu sa stabilnim, ali ograničenim rastom. Usluge i domaća potražnja ostaju ključni oslonac, dok industrija i izvoz ovise o vanjskim kretanjima.
U narednom razdoblju presudnu ulogu imat će razvoj situacije na energetskim tržištima i oporavak europske industrije. Bez jačeg vanjskog impulsa, rast bi mogao ostati na umjerenim razinama.
