Cestovni prijevoznici iz Bosne i Hercegovine ponovno su posegnuli za blokadama graničnih prijelaza kao oblikom pritiska. Riječ je o nastavku dugotrajnog nezadovoljstva uvjetima poslovanja, koji sve više ugrožavaju konkurentnost sektora.
Dio blokada proveden je na pojedinim prijelazima prema Hrvatskoj, no u više regija policija je zabranila takav oblik prosvjeda. Time je dodatno naglašena institucionalna složenost i neujednačen pristup ovom problemu unutar zemlje.
“Nećemo dopustiti blokade”: reakcija institucija
Policijske strukture u pojedinim dijelovima zemlje reagirale su preventivno.
“Nećemo dopustiti da najavljena blokada granica i prosvjed prijevoznika teretnim motornim vozilima koje je najavio konzorcij ‘Logistika’ ugrozi normalno odvijanje prometa kao i nesmetan prijevoz roba i usluga”, stoji u policijskom priopćenju.
Takav stav ukazuje na balansiranje između prava na prosvjed i potrebe očuvanja stabilnosti opskrbnih lanaca.
Ograničeni učinci blokada na terenu
Unatoč zabranama, dio prijevoznika uspio je provesti blokade na pojedinim graničnim prijelazima.
“Neke granične prijelaze, poput Svilaja, uspjeli smo blokirati dok na druge ne možemo zbog policije”, kazao je Velibor Peulić, glavni koordinator konzorcija “Logistika BiH”.
Ovakav ishod pokazuje da sektor raspolaže ograničenim alatima za pritisak, ali i da je spreman na daljnje korake.
Ključni problem: status vozača u Europskoj uniji
Središnji izazov prijevoznika proizlazi iz regulatornog okvira EU.
Vozači iz BiH, iako obavljaju međunarodni transport, tretiraju se kao državljani trećih zemalja. To znači da u schengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.
Za sektor koji ovisi o kontinuiranom kretanju radne snage, to predstavlja ozbiljno operativno ograničenje. Posljedice su vidljive kroz kazne, zabrane ulaska i poremećaje u isporuci robe.
Fiskalni pritisci dodatno opterećuju sektor
Uz regulatorne prepreke, prijevoznici se suočavaju i s visokim fiskalnim opterećenjem.
Njihovi zahtjevi uključuju:
- povrat dijela trošarina na gorivo
- povrat PDV-a za međunarodni transport
- ubrzanje carinskih procedura
Ovi zahtjevi imaju jasnu ekonomsku logiku. Smanjenje troškova i ubrzanje protoka robe ključni su za očuvanje konkurentnosti na europskom tržištu.
Fragmentirana nadležnost usporava rješenja
Institucionalni odgovor dodatno je otežan složenom strukturom vlasti.
Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH poručuju kako razumiju probleme sektora, ali naglašavaju da rješenja zahtijevaju koordinaciju više razina vlasti, uključujući i Europsku uniju.
Takva fragmentacija često rezultira sporim donošenjem odluka i odgađanjem konkretnih mjera.
Diplomatski pokušaji rješavanja problema
Kao kratkoročno rješenje, Ministarstvo je iniciralo razgovore s Hrvatskom. Fokus je na olakšavanju režima prelaska granice za vozače iz BiH.
“Ono što je u našoj nadležnosti smo uradili. I nastavljamo raditi za bolje uvjete rada naših prijevoznika”, izjavio je ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
Ovakav pristup ukazuje na pokušaj rješavanja problema kroz bilateralne kanale, iako su ključna pravila definirana na razini EU.
Utjecaj na gospodarstvo i opskrbne lance
Transportni sektor jedan je od temelja izvozne ekonomije BiH. Svako usporavanje u ovom segmentu ima multiplikativne učinke na gospodarstvo.
Dugotrajni problemi mogu dovesti do:
- gubitka tržišnog udjela
- rasta troškova logistike
- smanjenja konkurentnosti izvoznika
U konačnici, riječ je o pitanju stabilnosti cijelog opskrbnog lanca.
Mogući scenariji i daljnji razvoj situacije
Ako ne dođe do konkretnih rješenja, pritisak prijevoznika mogao bi se dodatno pojačati.
Sektor jasno signalizira da je dosegnuta granica održivosti postojećeg modela. Bez regulatornih i fiskalnih prilagodbi, dugoročna održivost poslovanja ostaje upitna.
