Tržište rada u BiH danas izgleda prilično neobično: oko 70.500 državljana BiH radi u Sloveniji, a Hrvatska im je u prvih osam mjeseci ove godine izdala više od 21.000 dozvola za boravak i rad. Njemačka ima poseban kanal za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana.
U isto vrijeme kompanije u BiH radnike sve češće pronalaze u Indiji, Nepalu, Turskoj i Bangladešu.
Dio domaće radne snage radi u gospodarstvima koja nude veće plaće i trebaju strane radnike, dok kompanije u BiH prazna radna mjesta pokušavaju popuniti ljudima iz sve udaljenijih zemalja.
Za kompaniju se ta promjena vidi u trošku rada, raspoloživom kapacitetu i odluci može li prihvatiti sljedeći posao.
U Sloveniji gotovo svaki drugi strani radnik dolazi iz BiH
Prema najnovijim podacima slovenskog statističkog ureda, u lipnju 2026. u Sloveniji je bilo zaposleno oko 152.900 stranih državljana, najviše otkako se vodi ta statistika. Oko 70.500 bili su državljani BiH, odnosno 46,1 posto svih zaposlenih stranaca.
Važan je i smjer kretanja. U odnosu na lipanj 2025. broj zaposlenih stranih državljana porastao je 2,7 posto, dok je broj zaposlenih slovenskih državljana smanjen 0,6 posto.
Broj radnika iz BiH već se tijekom 2025. kretao oko 71.000, pa nije riječ o naglom novom valu. Slovenija i BiH imaju i poseban sporazum koji uređuje zapošljavanje državljana BiH. Kada slovenskom poslodavcu nedostaje radnik, postoji uređen kanal kojim ga može tražiti upravo ovdje.
Hrvatska konkurira za radnike kada ih trebaju i domaće kompanije
Od početka 2026. do kraja kolovoza Hrvatska je državljanima BiH izdala 21.030 dozvola za boravak i rad, više nego državljanima bilo koje druge zemlje.
Prema podacima hrvatskog MUP-a za prvih osam mjeseci 2026., ukupno je izdano 114.612 dozvola, među kojima 24.536 za sezonski rad. Broj sezonskih dozvola bio je oko 36 posto veći nego u istom razdoblju 2025.
Hrvatski MUP ne objavljuje koliko je od 21.030 dozvola državljanima BiH bilo sezonskih. Zato tu brojku ne možemo tretirati kao broj ljudi koji su trajno otišli iz zemlje.
Za domaću kompaniju važnija je sezonska dostupnost ljudi. Radnik može živjeti u BiH, a nekoliko mjeseci raditi na Jadranu. Ako ga kompanija u BiH treba upravo tijekom proljeća i ljeta, hrvatska sezona ulazi izravno u planiranje kapaciteta.
Njemačka kvota ne može primiti sve zahtjeve
Potražnja za radnicima iz regije ne završava u susjedstvu.
Njemačka kroz Western Balkans Regulation omogućuje zapošljavanje državljana BiH i još pet država zapadnog Balkana. Godišnja kvota od sredine 2024. iznosi 50.000 odobrenja.
Interes je veći. Njemačka Savezna agencija za rad navodi da je samo u prosincu 2025. oko 18.000 zahtjeva odbijeno jer je godišnja kvota već bila dosegnuta.
Taj broj odnosi se na svih šest država, a ne samo na BiH. Pokazuje, međutim, koliko je velika potražnja za legalnim ulaskom radnika sa zapadnog Balkana na njemačko tržište rada.
Europa sve više radnika traži izvan EU
Slovenija, Hrvatska i Njemačka dio su mnogo većeg tržišta.
Prema podacima Eurostata objavljenima 11. rujna, članice EU tijekom 2025. izdale su 3,9 milijuna prvih boravišnih dozvola državljanima zemalja izvan Unije. To je 10,1 posto više nego godinu ranije i najviše od početka te statističke serije 2008.
Oko 1,3 milijuna prvih dozvola izdano je zbog zaposlenja, 16,1 posto više nego 2024.
BiH tako radnike pokušava pronaći i zadržati u trenutku kada mnogo veće europsko tržište povećava zapošljavanje ljudi izvan EU.
Što se mijenja na tržištu rada u BiH?
Dok dio državljana BiH radi na drugim europskim tržištima, domaći poslodavci potragu šire u suprotnom smjeru.
Prema Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. izdane su 6.702 važeće radne dozvole stranim državljanima, 15,9 posto više nego godinu ranije. Od toga su 4.584 bile nove dozvole, a 2.118 produljenja.
Najviše ih je izdano u građevinarstvu, 1.672, te prerađivačkoj industriji, 1.170. Slijede trgovina sa 675 te smještaj i ugostiteljstvo s 588 dozvola.
Među državama čijim je državljanima izdano najviše dozvola sada su i udaljena azijska tržišta: Indija 933, Nepal 831, Turska 784, Srbija 663, Bangladeš 639 i Kina 461.
Potreba neće nestati ni ove godine. Za 2026. odobrena je kvota od 7.427 radnih dozvola, od kojih se 5.077 odnosi na novo zapošljavanje.
Kvota nije broj ljudi koji će sigurno biti zaposleni. Tijekom 2025. iskorišteno je oko 62 posto tada raspoložive kvote.
309.531 nezaposlenih ne rješava problem kompanije
Krajem srpnja na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH bile su 309.531 registrirane nezaposlene osobe, prema najnovijim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Broj je 3,56 posto manji nego godinu ranije, ali sam po sebi ne govori koliko je ljudi dostupno za konkretno radno mjesto. Kandidat može imati drugo zanimanje, živjeti daleko od mjesta na kojem postoji posao ili ne prihvatiti ponuđenu plaću i uvjete.
To smo pitanje već otvorili kroz podatke o velikom broju ljudi izvan radne snage u FBiH. Ovdje je važnije što kompanija radi kada radnika koji joj treba ne uspije pronaći.
Tada potragu širi izvan BiH.
Strani radnik ima svoju računicu
Dovođenje radnika iz Indije ili Nepala može omogućiti kompaniji da popuni mjesto koje mjesecima ne uspijeva popuniti lokalno. Trošak, međutim, ne završava plaćom.
U računicu ulaze postupak zapošljavanja, dolazak, smještaj, prijevoz, uvođenje u posao i vrijeme potrebno da novi zaposlenik postigne očekivanu produktivnost.
Zato usporedba domaćeg i stranog radnika samo prema plaći malo govori.
Ako zbog praznog radnog mjesta kompanija ne može otvoriti smjenu, završiti projekt ili prihvatiti novu narudžbu, dodatni trošak zapošljavanja može biti manji od prihoda koji gubi dok mjesto ostaje prazno.
Kod posla s niskom maržom računica može pokazati suprotno: s novom cijenom rada posao više nije moguće obavljati na dosadašnji način. Tada se odluka seli prema produktivnosti, tehnologiji ili promjeni procesa.
Koliko rasta kompanija može stvarno isporučiti?
Tvornica može imati kupca za dodatnu proizvodnju, hotel popunjene sobe, a građevinska kompanija ugovoren projekt. Bez ljudi koji posao mogu obaviti, dio tog prihoda ostaje nedostupan.
Prije većeg posla zato više nije dovoljno izračunati materijal, energiju i financiranje. U računicu mora ući cijena dodatnog radnog kapaciteta i vrijeme potrebno da se on osigura.
Tu se promjena na tržištu rada izravno prelijeva u poslovni rezultat.
Granica rasta sve češće nije koliko kompanija može prodati, nego koliko posla može obaviti s ljudima koje stvarno može osigurati.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
