Posljednjih mjeseci na svjetskim tržištima primjetan je trend dedolarizacije, osobito u kontekstu Trumpovih carinskih prijetnji. Azija, predvođena Kinom, sve se više udaljava od američkog dolara. Njegova vrijednost pala je za deset posto ove godine u usporedbi s košaricom svjetskih valuta, što jasno ukazuje na gubitak moći dolara. Pojavljuju se čak nagađanja da bi to mogao biti znak početka pada američkog carstva.
Gledajući pojedinačne valute (bez uključivanja zlata), dolar je i dalje dominantna svjetska rezervna valuta s udjelom od 58 posto. No, taj je udio prije deset godina iznosio 65 posto, a na početku stoljeća čak više od 70 posto. Usporedbe radi, euro se nalazi na drugom mjestu s udjelom od 20 posto.
Dugoročni pad vrijednosti dolara najbolje ilustrira podatak da je od 1971. do danas izgubio više od 86,5 % svoje vrijednosti. Zbog toga se zemlje koje zagovaraju dedolarizaciju sve češće žale da za svoju naftu dobivaju dolare koji s vremenom postaju „bezvrijedan papir“.
Nasuprot tome, zlato je od 1970-ih postalo standardna roba na tržištu plemenitih metala, a njegova cijena kontinuirano raste. Danas je zlato kumulativno čak 4900 % skuplje nego prije 50 godina, piše Seebiz. Jedan od ključnih razloga za rast potražnje i cijene zlata jest njegovo svojstvo tradicionalnog zaštitnog instrumenta od visoke i hiperinflacije. Povijest je pokazala da je zlato jedan od najsigurnijih i najučinkovitijih oblika očuvanja vrijednosti imovine na dugi rok.
