Trgovinski odnosi EU i Kine ulaze u novu, osjetljiviju fazu. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič najavio je put u Kinu ove jeseni nakon sastanka s kineskim ministrom trgovine Wang Wentaom u Bruxellesu. Cilj je smanjiti trgovinski manjak i postići konkretan dogovor do kraja listopada.
Poruka iz Bruxellesa pokazuje da Europska unija više nije spremna tolerirati rastući trgovinski deficit bez traženja promjena. U pozadini pregovora nije samo pitanje carina i uvoza. Europa želi zaštititi vlastitu industriju, ali pritom sačuvati gospodarske odnose s jednim od svojih najvećih trgovinskih partnera.
Rekordni trgovinski manjak postao je politički problem
Šefčovič je razgovore s kineskom stranom opisao kao intenzivne i konstruktivne, ali je naglasio da je cilj jasan – uravnotežiti trgovinske odnose između Europske unije i Kine.
Bruxelles za to ima snažan razlog. Trgovinski manjak EU-a prema Kini dosegnuo je oko milijardu eura dnevno, zbog čega su države članice na lipanjskom summitu dale Europskoj komisiji mandat za intenzivnije pregovore s Pekingom.
Europski povjerenik najavio je da će se razgovori ubrzati tijekom narednih mjeseci te da će najesen osobno otputovati u Kinu kako bi procijenio napredak.
Berlin mijenja dosadašnji pristup
Istoga dana kineski ministar trgovine sastao se i s njemačkom ministricom gospodarstva Katherinom Reiche, koja je pozvala Peking na ravnopravne tržišne uvjete i pouzdane dobavne lance.
Promjena tona iz Berlina nije slučajna.
Njemačka je godinama zagovarala oprezniji odnos prema Kini kako ne bi ugrozila poslovanje svojih kompanija na tom tržištu. Međutim, sve veći pritisak na njemačku automobilsku industriju i trgovinski manjak od 87 milijardi eura postupno mijenjaju taj pristup.
Time najveće europsko gospodarstvo sve otvorenije podupire zahtjeve Bruxellesa za uravnoteženijom trgovinom.
Spor više nije samo pitanje carina
Napetosti između Bruxellesa i Pekinga posljednjih su mjeseci dodatno porasle.
Europska komisija predstavila je prijedlog kojim bi europski proizvodi imali prednost u javnoj nabavi, dok Kina kritizira europske mjere usmjerene na ograničavanje učinaka njezinih industrijskih viškova.
Istodobno se europske kompanije sve češće žale na otežan pristup kineskom tržištu.
Kako bi smanjile nepovjerenje, dvije strane dogovorile su uspostavu zajedničkog mehanizma za praćenje trgovinskih tokova koji bi koristio jedinstvene podatke i trebao povećati transparentnost.
Europa ima cilj, Kina ima adute
Pregovori neće biti jednostavni.
Kina i dalje ima snažnu pregovaračku poziciju zahvaljujući dominaciji u proizvodnji rijetkih zemnih metala, ključnih za baterije, električna vozila, obnovljive izvore energije i obrambenu industriju.
Zbog toga Europska komisija paralelno radi na diversifikaciji dobavnih lanaca i razmatra mehanizme pomoći državama članicama koje su najizloženije kineskoj konkurenciji.
Jesen bi mogla odrediti buduće odnose
Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će može li dijalog donijeti konkretne rezultate ili će trgovinske napetosti dodatno eskalirati.
Za europske kompanije ulog je velik. Stabilniji trgovinski odnosi značili bi predvidljivije poslovno okruženje i sigurnije opskrbne lance. Neuspjeh pregovora povećao bi rizik novih trgovinskih mjera i dodatno produbio neizvjesnost u odnosima dvaju najvećih svjetskih gospodarskih blokova.
