Dionice najvećih europskih banaka ove su sezone dosegnule razine koje nisu vidjele od financijske krize 2008. godine. To je rezultat naglog porasta dugoročnih kamatnih stopa koje su znatno povećale njihove zarade.
Veliki igrači poput HSBC-a, koji je na londonskoj burzi dosegnuo povijesni maksimum, kao i Barclaysa i Santandera, zabilježili su rast na najvišu razinu u više od desetljeća. Talijanski UniCredit također se popeo na razinu koju nije vidio od 2011. godine.
Ovaj rast označava preokret u jednom od najizazovnijih sektora u Europi. Sektor se dugo borio da se oporavi i nadoknadi zaostatak za američkim bankama.
Europske banke postaju sve atraktivnije ulaganje zahvaljujući višim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i povoljnom okruženju
Prema riječima stručnjaka iz Schrodersa, europske banke su se promijenile iz nepoželjnih u vrlo tražene dionice. Ključni faktori su višestruki: od povišenih kamatnih stopa koje su podigle prihode, preko povoljnog gospodarskog okruženja, do mjera za povećanje efikasnosti.
Iako su dionice HSBC-a pale nakon što nisu ispunili očekivanja u drugom tromjesečju, europski bankarski sektor je i dalje snažan. Na indeksu Stoxx 600, dionice banaka ove godine su porasle za 34 posto, što je više od njihovih američkih kolega.
Ulagači su optimistični zbog poboljšanja u gospodarstvu, boljih izgleda za kreditne portfelje i nižih procjena u odnosu na velike američke banke kao što su JPMorgan Chase i Goldman Sachs. Europske banke su dugo bile potcijenjene, a tek se sada njihova tržišna vrijednost približava knjigovodstvenoj vrijednosti.
Stratezi iz Pictet Asset Managementa ističu kako su europske banke trenutno jeftine i dobro pozicionirane za rast domaće potražnje. Stoga im to daje dodatnu snagu.
Kapitalne rezerve i rast kamatnih stopa potiču zarade, ali izazovi konsolidacije ostaju
Europske banke su prije financijske krize često bile slabo kapitalizirane, no godinama su gradile rezerve kako bi zadovoljile stroge regulatorne zahtjeve. To je ograničavalo isplate dioničarima, a desetljeće niskih kamatnih stopa dodatno je otežavalo njihovu zaradu.
Nakon pandemije Covid-19 i politike središnjih banaka, koje su počele dizati kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... da obuzdaju inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., situacija se značajno promijenila. Dugoročne kamatne stope brzo su porasle, što je dramatično povećalo neto kamatne prihode banaka, odnosno razliku između kamata koje zarađuju i kamata koje plaćaju.
Zahvaljujući većoj volatilnosti tržišta, oni koji se bave trgovanjem dodatno su profitirali ove godine.
No, postavlja se pitanje mogu li europske banke nastaviti rast i bez podrške viših dugoročnih kamatnih stopa. Mnoge su se već okrenule diversifikaciji kroz usluge poput upravljanja imovinom, no političke prepreke sprječavaju neka spajanja, što usporava konsolidaciju sektora.
Iako su profitabilne, europske banke čekaju impuls konsolidacije za daljnji rast
Stručnjaci iz Amundija upozoravaju da, iako banke izgledaju kao sigurna investicija, možda su njihovi najbolji dani iza nas. Konsolidacija sektora, koja bi mogla donijeti dodatni zamah, još nije zaživjela.
Trenutno se europske banke trguju po oko deset puta većoj cijeni od buduće zarade, dok su američke banke znatno skuplje, po više od 13 puta. Povrat na opipljivi kapital, ključnu mjeru profitabilnosti, mnoge europske banke sada drže na razini iznad deset posto.
Kako navodi Poslovni dnevnik, i dalje postoji prostor za rast jer su procjene europskih banaka u usporedbi sa svjetskim konkurentima relativno niske. Očekuje se da će se te vrijednosti s vremenom sve više približavati, iako će sve ovisiti o kretanju kamata i globalnoj ekonomiji.
