Francuski premijer François Bayrou iznio je prijedlog za drastično obuzdavanje državne potrošnje s ciljem stabilizacije javnih financija i smanjenja proračunskog deficita.
U proračunu za 2026. godinu planirano je ostvarenje 44 milijarde eura ušteda. Pri tomu bi 4,2 milijarde eura došlo iz dodatnih poreznih prihoda, a ostatak iz smanjenja rashoda, osobito u sustavu mirovina i socijalne zaštite.
Među kontroverznijim prijedlozima su ukidanje dva državna praznika – Uskršnjeg ponedjeljka i Dana pobjede u Europi (8. svibnja). Ova bi mjera, prema procjenama, također donijela 4,2 milijarde eura prihoda. Bayrou se pritom osvrnuo na broj državnih praznika u Francuskoj. Njih je trenutno 11, dok ih Ujedinjeno Kraljevstvo ima samo osam. Ovaj simbolički potez trebao bi poslužiti kao signal ozbiljnosti reformi.
Reforme bez podrške i prijetnja krizom
Premijer je upozorio kako je Francuska postala previše ovisna o javnoj potrošnji te da je ovo „trenutak istine“ za zemlju. Upozorio je da bi se, bez odlučnih koraka, Francuska mogla suočiti s dužničkom krizom sličnom onoj koja je pogodila Grčku 2008. godine. Kako bi se izbjegao taj scenarij, Bayrou zagovara povećanje radne aktivnosti i snažniji gospodarski rast.
U planu su i smanjenje naknada za nezaposlene te uvođenje tzv. “solidarnog doprinosa” koji bi plaćali imućniji građani. Istovremeno, sektor obrane jedini je pošteđen rezova. To je u skladu sa željom predsjednika Emmanuela Macrona da se u dva proračunska ciklusa poveća obrambeni proračun za 10 posto, odnosno za oko 6,5 milijardi eura.
No, predložene mjere već nailaze na žestok otpor. Lijeve i radikalno desne oporbene stranke upozoravaju da će reforme najviše pogoditi radnike, siromašne i umirovljenike. Upravo zbog toga prijete rušenjem vlade. Situaciju dodatno komplicira činjenica da Macronova vlada nema većinu u parlamentu. To znači da bi Bayrou morao posegnuti za člankom Ustava koji mu omogućuje usvajanje proračuna bez glasanja zastupnika.
Prijetnja vladi i sumnje u plan
Takav potez automatski bi otvorio mogućnost izglasavanja nepovjerenja vladi, a presudne glasove imale bi stranka Marine Le Pen – Nacionalno okupljanje – i Socijalistička stranka. Upravo su Nacionalisti prethodno srušili Bayrouovog prethodnika Michela Barniera. Razlog rušenja je prijedlog da se ukine indeksacija mirovina prema inflaciji – mjera koju Bayrou sada ponovno stavlja na stol.
Prema mišljenju Mujtabe Rahmana iz konzultantske kuće Eurasia Group, potez Bayroua je politički “samoubilački”. On tvrdi da premijer nastupa svjesno i želi ostati zapamćen kao čovjek koji je rekao ono što treba učiniti, iako zna da reforme gotovo sigurno neće biti usvojene.
Na kraju 2024. godine proračunski deficit Francuske iznosio je 5,8 posto BDP-a. To je treći najgori rezultat u Europskoj uniji – odmah iza Rumunjske i Poljske. Novi proračun predviđa njegovo smanjenje na 4,6 posto u 2026., a cilj je da do 2029. godine deficit padne na tri posto, sukladno pravilima EU.
No, kako pišu Financije, analitičari Barclays banke izražavaju sumnju u ostvarenje ciljeva, prvenstveno zbog političke nestabilnosti. Smatraju da je politički okvir nepovoljan i predviđaju da će se deficit zadržati na gotovo istoj razini i tijekom sljedeće dvije godine.
Jedna od ključnih stavki Bayrouova plana je zamrzavanje državne potrošnje. Ona uključuje mirovine i socijalne transfere, što bi moglo donijeti dodatnih 7,1 milijardu eura ušteda u samo jednoj godini. Njegov krajnji cilj je stabilizirati udio javnog duga u BDP-u, s obzirom na to da će troškovi otplate kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na dug ove godine iznositi 62 milijarde eura. Bez reformi bi do 2029. mogli narasti na 100 milijardi eura.
Bayrou tako pokušava izvesti najveći političko-ekonomski manevar svoje karijere, i to u vrijeme sve snažnijeg političkog otpora i ekonomskih pritisaka. Ishod tih reformi mogao bi imati dugoročan utjecaj na francusku fiskalnu stabilnost, ali i na političku sudbinu vlade Emmanuela Macrona.
