Tetovaža za razgovor za posao zvuči kao scenarij iz filma, ali upravo je takvu priliku ponudio AI startup LemonLime iz San Francisca. Sedam osoba pristalo je tetovirati logotip tvrtke kako bi dobilo priliku za razgovor za posao, a cijela akcija ubrzo je izazvala burne reakcije.
Iako je kampanja privukla veliku pozornost, otvorila je i pitanja o granici između kreativnog marketinga, zapošljavanja i poslovne etike.
Tetovaža nije jamčila zaposlenje
LemonLime je startup osnovan ove godine koji razvija AI agente i rješenja za automatizaciju poslovnih procesa. Trenutačno zapošljava pet ljudi.
Tijekom događaja organiziranog u sklopu programa Y Combinator Startup School, sudionicima je ponuđena prilika za razgovor za posao ako pristanu tetovirati logotip tvrtke.
Osnivač Jordan Zitz naglasio je da tetovaža nije značila zaposlenje, nego samo ulazak u proces selekcije za pozicije AI inženjera i inženjera za razvoj tržišta.
Startup traži ljude spremne na rizik
Prema riječima osnivača, cilj nije bio pronaći samo tehnički sposobne kandidate. Tvrtka želi zaposliti ljude koji prihvaćaju neizvjesnost i spremni su riskirati, što smatra važnim dijelom startup kulture.
Osim kandidata, tetovaže su napravili i osnivači te nekoliko članova početnog tima. LemonLime navodi da su svi sudionici prije postupka potpisali potrebnu medicinsku dokumentaciju i dali pristanak.
Konkurencija na tržištu rada sve je veća
Ovakva kampanja pojavila se u razdoblju kada je pronalazak posla, posebno za mlađe stručnjake, postao znatno teži.
Podaci platforme Indeed pokazuju da je broj oglasa za početne pozicije pao za 7,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Istodobno je broj oglasa za iskusnije stručnjake porastao za gotovo 15 posto.
Sve više iskusnih kandidata prijavljuje se i za početne pozicije, što dodatno povećava konkurenciju na tržištu rada.
Stručnjaci ne vjeruju da tetovaža otkriva kvalitetnog kandidata
Stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima smatraju da ovakav pristup ne govori mnogo o sposobnostima kandidata.
Peter Cappelli, direktor Centra za ljudske resurse na Wharton Schoolu, ističe kako je teško zaključiti da tetoviranje logotipa pokazuje stvarnu predanost organizaciji koju kandidat još ne poznaje. Smatra da takav potez može više ukazivati na impulzivnost nego na profesionalnu motivaciju.
Ovo nije prvi neobičan način zapošljavanja
Jordan Zitz i ranije je izazivao pozornost svojim metodama zapošljavanja.
Ranije je izjavio da zaposlenici rade iz ureda sedam dana u tjednu te da se od njih očekuje rad i nakon 17 sati, kao i vikendom. U prethodnom startupu Confetti završni dio selekcije uključivao je zajednički skok padobranom.
Takvi potezi lako privuku pažnju javnosti, ali često izazivaju raspravu o granici između promocije i odgovornog zapošljavanja.
Uslijedila isprika i novi obrat
Nakon što je priča postala viralna, uslijedio je neočekivani preokret.
Jordan Zitz javno se ispričao i priznao da je cijela akcija bila “nepromišljena”. Poručio je da su razgovori za posao otvoreni svim zainteresiranim kandidatima te da tetoviranje logotipa nije uvjet za sudjelovanje u procesu. Dodao je i da će tvrtka financirati uklanjanje tetovaža svima koji to budu željeli.
Dodatne kritike izazvala je sudionica Dimple Amita Garuadapuri. Ona tvrdi da je LemonLime bez njezina dopuštenja koristio njezinu fotografiju te pogrešno predstavio da je tetovažu napravila zbog razgovora za posao, iako se, kako navodi, uopće nije prijavila za posao.
Tetovaža za razgovor za posao otvorila je pitanje granica u zapošljavanju
Tetovaža za razgovor za posao možda je startupu donijela veliku medijsku pozornost, ali i ozbiljne kritike. Cijeli slučaj pokazao je koliko je tanka granica između viralnog marketinga i etičnog odnosa prema kandidatima.
Kako Bonitet prenosi, priča je završila javnom isprikom osnivača i ponudom tvrtke da plati uklanjanje tetovaža svima koji promijene mišljenje. Rasprava o tome koliko daleko poslodavci smiju ići u potrazi za talentima time je dobila novu dimenziju.
