Pogledajte oko sebe na sljedećem sastanku.
Jedan kolega došao je u ured već u sedam ujutro. Drugi je stigao samo zbog prezentacije i nakon ručka odlazi kući. Treći bi najradije cijeli tjedan radio od kuće, dok četvrti ne može zamisliti radni dan bez razgovora s kolegama.
Tko od njih radi ispravno?
Prije nekoliko godina odgovor je bio jednostavan. Ured je bio mjesto na kojem se radi.
Danas više nije.
Sve više istraživanja pokazuje da nije problem u tome koliko dana zaposlenici provode u uredu, nego što tamo rade. Upravo zato kompanije koje i dalje raspravljaju isključivo o broju dana često propuštaju važnije pitanje – ima li zaposlenik uopće razlog doći u ured?
Ured više nije mjesto za sve zadatke
Pandemija nije promijenila samo mjesto rada. Promijenila je i očekivanja zaposlenika.
Pokazalo se da mnogi poslovi koji zahtijevaju duboku koncentraciju mogu jednako dobro, a ponekad i bolje, biti obavljeni kod kuće. S druge strane, aktivnosti poput brainstorminga, mentorstva, rješavanja složenih problema ili uvođenja novih zaposlenika i dalje imaju najveću vrijednost kada su ljudi zajedno.
Zbog toga ured više nije mjesto gdje se obavlja sav posao.
Postao je mjesto gdje nastaje posao koji je teško raditi na daljinu.
Tri razloga zbog kojih ljudi danas dolaze u ured
Business Insider nedavno je opisao nekoliko različitih tipova zaposlenika nakon povratka u urede. Iako se njihovi obrasci ponašanja razlikuju, većina ih dolazi iz jednog od tri razloga.
Prvi dolaze zbog suradnje. Znaju da će jedan razgovor od deset minuta često riješiti problem za koji bi preko e-maila trebalo nekoliko dana.
Drugi dolaze zbog fokusa. Nekima je ured i dalje mirnije mjesto od doma te im jasna rutina pomaže da se bolje koncentriraju.
Treći dolaze zbog ljudi. Za njih ured nije prostor s radnim stolovima, nego mjesto gdje se grade odnosi, razmjenjuju iskustva i stvara povjerenje koje kasnije olakšava svakodnevni rad.
Nitko od njih ne koristi ured na isti način.
I upravo je to nova stvarnost rada.
Najveća pogreška nije rad od kuće
Posljednjih godinu dana mnoge velike kompanije ponovno su pooštrile pravila o povratku u ured.
No sve više stručnjaka upozorava da obvezni dolazak sam po sebi neće povećati produktivnost.
Ako zaposlenik dođe u ured, stavi slušalice i cijeli dan radi sam, teško je objasniti zašto taj isti posao nije mogao obaviti kod kuće.
S druge strane, jedan kvalitetan sastanak, spontani razgovor ili zajedničko rješavanje problema mogu imati veću vrijednost od cijelog dana provedenog za računalom.
Razlika nije u lokaciji.
Razlika je u svrsi.
Broj dana nije isto što i kvaliteta rada
Profesor Nicholas Bloom sa Sveučilišta Stanford godinama istražuje hibridni rad. Njegova istraživanja pokazuju da dobro organiziran hibridni model može zadržati visoku produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika, ali samo ako postoji jasan razlog kada i zašto ljudi dolaze u ured.
Drugim riječima, nije dovoljno propisati tri ili četiri dana prisutnosti.
Potrebno je osmisliti što će zaposlenici u ta tri ili četiri dana raditi zajedno.
To je razlika između politike povratka u ured i kvalitetno organiziranog rada.
Pitanje koje će razlikovati uspješne kompanije
Mnogi menadžeri i dalje mjere koliko dana zaposlenici dolaze u ured.
Sve je izglednije da će najuspješnije kompanije uskoro mjeriti nešto drugo.
Koliko se brže donose odluke.
Koliko se znanje dijeli među timovima.
Koliko se novi zaposlenici lakše uklapaju.
Koliko se ideja pretvara u konkretne projekte.
To su razlozi zbog kojih ured i dalje ima vrijednost.
Ne zato što su ljudi fizički prisutni, nego zato što zajedno stvaraju nešto što bi na daljinu bilo teže postići.
Možda zato najveće pitanje budućnosti rada više neće biti koliko dana zaposlenici trebaju provesti u uredu.
Bit će mnogo jednostavnije.
Postoji li dovoljno dobar razlog da uopće dođu?
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
