U vremenu kada globalni gospodarski trendovi sve snažnije oblikuju lokalna tržišta, razumijevanje ekonomskih kretanja postaje važnije nego ikad. O aktualnim izazovima svjetskog i domaćeg gospodarstva, stanju na tržištu nekretnina te ulozi visokog obrazovanja u razvoju budućih ekonomskih stručnjaka razgovarali smo s dr. sc. Nikolom Papcem, izv. prof., prodekanom za nastavu i suradnju s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Globalni ekonomski trendovi i utjecaj na gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Svjetsko gospodarstvo danas obilježavaju geopolitičke napetosti, trgovinske neizvjesnosti i promjene monetarnih politika najvećih središnjih banaka. Koji će od tih čimbenika, prema Vašem mišljenju, najviše utjecati na gospodarstvo Bosne i Hercegovine u sljedećih godinu dana?
Kada promatramo godinu pred nama, smatram da će ekonomsku sudbinu Bosne i Hercegovine primarno odrediti dva ključna vanjska faktora, uz jedan nezaobilazan domaći uteg. To su globalni rat u Ukrajini i iranska kriza, dok će na unutarnjem planu presudnu ulogu odigrati izbori u BiH. Geopolitičke napetosti koje generiraju sukob u Ukrajini i nestabilnost oko Irana izravno se prelijevaju na naš prostor kroz stalne poremećaje u lancima opskrbe i nepredvidive fluktuacije cijena energenata i sirovina.
Kao izrazito uvozno orijentirana i mala ekonomija, Bosna i Hercegovina nema mehanizme kojima se može izolirati od tih globalnih šokova. Svaki potres na europskom tržištu, koje je naš glavni trgovinski partner, automatski znači usporavanje i za naše gospodarstvo druge strane, te vanjske pritiske dodatno će pojačati domaća politička dinamika u izbornoj godini. Izbori u BiH tradicionalno donose političku neizvjesnost, što u pravilu znači zamrzavanje velikih infrastrukturnih investicija, odgađanje nužnih strukturnih reformi i usporeno donošenje odluka. Kombinacija ovih vanjskih geopolitičkih udara i unutarnjeg izbornog zastoja bit će glavni izazov za stabilnost našeg gospodarstva u idućih godinu dana.
Unatoč globalnoj neizvjesnosti, Bosna i Hercegovina i dalje privlači određena domaća i strana ulaganja. Kako danas ocjenjujete investicijsku klimu u BiH i koji su najveći čimbenici koji odvraćaju, odnosno privlače investitore?
Investicijska klima u Bosni i Hercegovini danas pokazuje iznimnu otpornost, a naša ekonomija, unatoč globalnim izazovima, potvrđuje svoj značajan potencijal. Kada analiziramo faktore koji privlače investitore, ključni oslonac i motor razvoja su naši regionalni susjedi i tradicionalni europski partneri. Službena statistika Centralne banke BiH to zorno potvrđuje: Republika Hrvatska je tradicionalno vodeći investitor u BiH s više od 15% ukupnog udjela, no uz nju ključnu ulogu imaju i Austrija, kao povijesno jedan od najvećih ulagača u financijski i industrijski sektor, te Srbija i Slovenija.
Također, ne smijemo zanemariti ni iznimno snažnu prisutnost Njemačke, koja se kroz partnerstva u automobilskoj i metaloprerađivačkoj industriji pozicionirala kao nezamjenjiv stup našeg izvoza i tehnološkog razvoja. Ova duboka ekonomska povezanost s regijom i najjačim gospodarstvima Europske Unije pruža nam prijeko potrebnu stabilnost. Glavni magnet za ulagače u ovom trenutku je proces nearshoringa. Zbog globalnih napetosti, zapadnoeuropske tvrtke nastoje prebaciti svoje proizvodne lance bliže matičnim destinacijama. Bosna i Hercegovina tu, uz snažnu podršku i partnerstvo s regijom i EU-om, nudi izvrsnu geografsku poziciju na samoj granici s Europskom Unijom, konkurentne troškove poslovanja i vrhunsku industrijsku tradiciju. Podaci ohrabruju jer pokazuju da značajan dio investicija dolazi iz zadržane dobitiZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ... tvrtki koje već uspješno posluju kod nas.
To jasno upućuje na činjenicu da strani investitori prepoznaju dugoročnu profitabilnost ovog tržišta, posebno u sektorima financijskih usluga, telekomunikacija, trgovine i sve atraktivnijih obnovljivih izvora energije. Naravno, prostora za napredak ima. Glavni izazovi koji usporavaju dolazak novog kapitala jesu administrativna tromost i politička dinamika koja se pojačava u predizbornim razdobljima. Investitori teže stabilnom okruženju, pa kompliciraniji regulatorni okvir ponekad prolongira realizaciju velikih projekata. Zaključno, investitori u Bosni i Hercegovini prepoznaju jasnu priliku za rast, a čvrsto partnerstvo s Hrvatskom, Austrijom, Njemačkom i ostalim zemljama regije daje našem gospodarstvu međunarodni kredibilitet. Ubrzanjem administrativnih reformi i olakšanjem poslovanja, naša će zajednička pozicija na investicijskoj karti Europe biti još snažnija.
Bosna i Hercegovina je malo i otvoreno gospodarstvo koje uvelike ovisi o izvozu i gospodarskim kretanjima u Europskoj uniji. Koje sektore vidite kao najveće prilike za rast u narednom razdoblju, a gdje očekujete najveće izazove?
Naša snažna ovisnost o Europskoj uniji ujedno je naš najveći izazov, ali i naša najveća prilika. Najveći potencijal za brzi rast vidim u sektoru zelene energije, gdje zbog naših prirodnih bogatstava sunca, vjetra i vode možemo postati ključni regionalni izvoznik električne energije prema regiji i Europi. Uz to, proces nearshoringa otvara nam vrata u metaloprerađivačkoj i automobilskoj industriji jer europske tvrtke zbog globalnih napetosti sele proizvodnju bliže kući, a naša tradicija i geografska blizina čine nas idealnim partnerom. Ne treba zanemariti ni naš IT sektor, koji bilježi stabilan organski rast i kontinuirano izvozi domaće znanje i vrhunska softverska rješenja izravno na zapadno tržište. S druge strane, najveći izazov bit će ekonomska stagnacija ključnih europskih gospodarstava, poput Njemačke i Austrije, jer svako usporavanje na tim tržištima automatski smanjuje narudžbe za naše izvoznike. Unutar zemlje, najveće kočnice ostaju nedostatak kvalificirane radne snage, političke krize i administracija koja vapi za reformom i koja može usporiti realizaciju ovih investicijskih prilika. Ako brzo uklonimo te barijere i ponudimo stabilnost, Europska unija će ostati naš glavni motor dugoročnog ekonomskog rasta.
Uticaj ekonomskih trendova na tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini
Na nedavnoj konferenciji o tržištu nekretnina u Mostaru govorili ste o aktualnim trendovima u ovom sektoru, koji i dalje izaziva veliko zanimanje građana i investitora. Cijene nekretnina posljednjih godina značajno su rasle. Smatrate li da tržište ulazi u fazu stabilizacije ili postoji prostor za daljnji rast cijena?
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini trenutačno karakteriziraju iznimna nepredvidivost i neizvjesnost, zbog čega je vrlo nezahvalno davati dugoročne prognoze o potpunoj stabilizaciji cijena. Ono što sa sigurnošću vidimo na terenu jest da je potražnja za stambenim kvadratima i dalje znatno veća od ponude, što konstantno stvara prostor za održavanje visokih cijena, pa čak i njihov daljnji rast u atraktivnim zonama. Ključni zamašnjak tog trenda je i dalje ogroman interes naše dijaspore, koja slobodni kapital tradicionalno usmjerava u kupnju nekretnina u domovini. Uz to, ne smijemo zanemariti ni specifičan mentalitet i način štednje naših ljudi, koji ulaganje u kvadrate i dalje vide kao najsigurniji oblik čuvanja vrijednosti novca od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Dok god imamo takve domaće i vanjske investicijske pritiske uz ograničenu novogradnju, tržište će ostati vrlo dinamično i otporno na klasične ekonomske teorije o hlađenju cijena.
Koliko su na kretanje cijena utjecali skuplje financiranje, rast troškova gradnje i povećana potražnja, a koliko postoji element špekulativnih ulaganja?
Svi ovi faktori koje ste naveli formirali su savršenu oluju na našem tržištu nekretnina, ali je povećana potražnja definitivno odigrala najvažniju ulogu u skoku cijena. Naravno da su poskupljenje građevinskog materijala i rast troškova rada u građevinarstvu postavili visoku početnu cijenu novogradnje, dok je skuplje financiranje i rast kamatnih stopa u teoriji trebalo malo ohladiti tržište. Međutim, u Bosni i Hercegovini se dogodilo suprotno jer je pritisak kupaca bio previše snažan. Ta enormna potražnja, vođena kapitalom dijaspore i domaćom štednjomU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i..., doslovno je progutala sve ponuđene kvadrate, ostavljajući troškove gradnje u drugom planu. Što se tiče špekulativnih ulaganja, ona svakako postoje i dodatno podgrijavaju tržište. To vidimo kroz kupovinu stanova isključivo radi preprodaje ili kratkoročnog najma, gdje se nekretnine tretiraju kao investicijski instrumenti, a ne kao rješenje stambenog pitanja. Ipak, bez bazične i konstantno visoke potražnje građana koji žele sačuvati vrijednost svog novca, ni ti spekulanti ne bi mogli diktirati ovako visoke cijene.
Primjećujete li promjene u načinu financiranja kupnje nekretnina? Jesu li građani danas oprezniji pri podizanju stambenih kredita nego prije nekoliko godina?
Kada govorimo o ponašanju građana prema stambenim kreditima, ono je zapravo godinama isto i tu ne primjećujemo radikalne promjene u samom mentalitetu ili oprezu kupaca. Ono što se dramatično promijenilo jesu tržišne okolnosti koje diktiraju mogućnosti kupnje. Svjedočimo drastičnom rastu cijena nekretnina koje su u posljednjih pet godina porasle za nevjerojatnih 71%, a ekonomske prognoze za ovu, 2026. godinu, najavljuju dodatni rast od oko 10%. Koliko je situacija eskalirala najbolje pokazuje podatak da je prosječna cijena kvadrata na razini države, kada je u pitanju novogradnja, službeno premašila 3.100 konvertibilnih maraka (taj prosjek u velikim urbanim sredinama je značajno veći).
Taj skok je posebno bio izražen u prošloj, 2025. godini, kada je prosječna cijena kvadrata u Federaciji BiH skočila za čak 23% na godišnjoj razini, dosegnuvši prosjek od 3.100 KM. Ovakva kretanja dovela su do oštrog pada takozvanog indeksa priuštivosti stanovanja. Prema službenim podacima MMF-a, osoba s prosječnom neto plaćom u Bosni i Hercegovini mogla je priuštiti svega 0,5 do 0,6 kvadratnih metara stana, što predstavlja pad priuštivosti od 13% u odnosu na 2018. godinu. To nam jasno govori da je običnom građaninu danas drastično teže zatvoriti financijsku konstrukciju. Međutim, ključna specifičnost našeg tržišta je u tome što kreditni kontekst i uvjeti banaka uopće ne utječu na kretanje cijena nekretnina.
Veliki, dominantni dio potražnje uopće nije vezan za kreditno financiranje, već se kupovina obavlja gotovinskim plaćanjem i preusmjeravanjem živog kapitala. Uz dijasporu i klasičnu obiteljsku štednju, ovdje moramo otvoreno detektirati i snažan utjecaj sive ekonomije. Građevinski sektor i tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini tradicionalno služe kao kanali kroz koje se provodi legalizacija novca iz sivih zona, gdje se neprijavljeni kapital iz neslužbenih tokova pretvara u legalnu imovinu.
Dok god imamo tako snažan priljev gotovog novca iz „legalnih“ vanjskih izvora, ali i iz domaćih sivih zona, cijene će nastaviti rasti potpuno neovisno o tome koliko je stambeni kredit postao nedostižan prosječnom domaćem radniku.
Sve je više investitora koji nekretnine kupuju kao oblik očuvanja vrijednosti kapitala. Je li tržište u BiH i dalje atraktivno za takva ulaganja ili očekujete promjenu investicijskog ponašanja?
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini i dalje je iznimno atraktivno za takvu vrstu ulaganja i ne očekujem nikakvu radikalnu promjenu investicijskog ponašanja u skorijoj budućnosti. Kupnja kvadrata kao oblik očuvanja vrijednosti kapitala duboko je ukorijenjena u naš mentalitet i to je ekonomski refleks koji na ovim prostorima vjerojatno nikada neće nestati. Naši ljudi, kako oni koji žive ovdje tako i naša brojna dijaspora, tradicionalno imaju najveće povjerenje u opipljivu imovinu.
Za prosječnog investitora u BiH, nekretnina je sinonim za sigurnost i prva obrambena linija protiv inflacije, daleko ispred ulaganja u dionice ili investicijske fondove koji se i dalje doživljavaju kao rizični. Dok god je prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na klasičnu štednju u bankama minimalan, tržište nekretnina će ostati primarni investicijski štit. Na kraju krajeva, naša ekonomska povijest nas je naučila jednoj jednostavnoj istini: valute se mijenjaju i gube vrijednost, ali beton i zemlja u našem mentalitetu ostaju jedini vječni čuvari bogatstva.
MoBizz 2026.: Razgovori koji oblikuju budućnost gospodarstva
Prošle godine na MoBizz konferenciji moderirali ste panel o obiteljskom poduzetništvu i generacijskoj tranziciji, a ove godine sudjelujete u kreiranju stručnog programa konferencije. Po čemu će ovogodišnji MoBizz biti drugačiji od prethodnih izdanja i što sudionici mogu očekivati?
Ovogodišnji MoBizz donosi ozbiljan rast i potvrđuje status najboljeg poslovnog događaja u regiji. Nova dimenzija ove konferencije ogleda se u snažnom povezivanju s akademskom zajednicom, čime se stvara jedinstvena sinergija znanosti i realnog sektora. Sudionici mogu očekivati impresivnu listu vrhunskih poduzetnika koji svojim poslovanjem mijenjaju svijet, no stvarna snaga događaja nije samo u službenom programu. Najveća vrijednost MoBizz-a je vrhunski organiziran networking i poslovno umrežavanje. To je platforma koja na jednom mjestu okuplja kapital, inovacije i lidere iz cijele regije, pružajući neprocjenjive prilike za sklapanje novih partnerstava.
Poslovne konferencije danas više nisu samo mjesto za razmjenu vizitki.
Što želite da sudionici ponesu sa sobom nakon jednog dana provedenog na MoBizzu – novu poslovnu priliku, konkretnu ideju ili možda drukčiji pogled na razvoj vlastite kompanije?
Cilj je da sudionici s MoBizz-a ponesu apsolutno sve to, ali prije svega onaj neprocjenjivi osjećaj koji donose iskrena druženja i opuštena razmjena iskustava. Cijela ova priča uspijeva zahvaljujući izvrsnoj energiji i trudu organizatora koji svake godine uspijevaju stvoriti ambijent u kojem se sudionici osjećaju ugodno i spremno za otvorene razgovore. Upravo ta pozitivna atmosfera privlači iznimne goste i izlagače – ljude koji nisu samo uspješni gospodarstvenici, već vizionari koji su svojim poslovnim pothvatima iz temelja promijenili i podigli čitave lokalne i regionalne zajednice.
Slušati priče takvih lidera, koji su od nule stvorili velike regionalne sustave, sudionicima daje golemu motivaciju i posve drukčiji pogled na vlastite poslovne mogućnosti. Kada se na jednom mjestu spoji takav otvoren pristup s ljudima koji doslovno mijenjaju ekonomsku kartu regije, granice biznisa se prirodno šire. Službeni program pruža sjajne smjernice, ali stvarni kapital MoBizz-a ostaju oni opušteni razgovori na marginama i energija zajedništva koja svima puni baterije za nove uspjehe.
dr. sc. Nikola Papac, izv. prof., prodekan za nastavu i suradnju s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
Prilagodba modernog visokog školstva modernim trendovima
Kao prodekan za nastavu i suradnju s gospodarstvom imate dobar pregled promjena u visokom obrazovanju. Kako se profil studenata ekonomije promijenio u posljednjih deset godina?
Profil studenata ekonomije danas se dramatično razlikuje od onoga prije deset godina jer na fakultete dolazi nova Z generacija koja donosi potpuno drugačije poglede na svijet, obrazovanje i posao. Posebnost ove generacije leži u tome što se njihov urođeni digitalni identitet, želja za neovisnošću i traženje dublje svrhe izravno odražavaju na sve što ih okružuje, od načina na koji konzumiraju informacije do vrijednosti koje cijene u životu.
Ti mladi ljudi više ne prihvaćaju tradicionalne modele učenja radi same diplome, nego traže brzu primjenjivost znanja i autentičnost. Može se slobodno reći da oni svojom pojavom mijenjaju i samu akademsku zajednicu, ali i poduzeća u koja tek ulaze, donoseći neke potpuno nove priče i perspektive u poslovni svijet. Oni ne čekaju da se sustav prilagodi njima, nego svojim načinom razmišljanja tjeraju fakultete da stalno moderniziraju nastavu, a poslodavce da redefiniraju radna okruženja i korporativnu kulturu, čineći cijelo društvo znatno dinamičnijim.
Odakle danas dolaze studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru? Primjećujete li veći interes studenata iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine ili iz inozemstva?
Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas u punom smislu gravitira cijela regija, a taj je uspjeh izravan rezultat duge i bogate tradicije ove institucije. Upravo ta desetljećima građena tradicija i prepoznatljiva kvaliteta čine temelj na kojem se i danas gradi povjerenje novih generacija. Kada se pogleda struktura, najveći broj studenata dolazi primarno iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, koja predstavlja našu glavnu bazu, a zatim tu dolaze studenti iz Republike Hrvatske, posebno iz njenog južnog dijela te ostatka regije. Uz taj snažan domaći i regionalni oslonac, posebno veseli činjenica da je primjetan sve veći interes i stalni porast broja stranih studenata. Oni uglavnom u Mostar dolaze preko popularnog programa razmjene Erasmus+, ali i zbog sve većeg broja kolegija na engleskom jeziku koji su prilagođeni stranim studentima. Za cijelu akademsku zajednicu to je iznimno jaka poruka jer potvrđuje da se spoj tradicije, modernih programa i međunarodne otvorenosti prepoznaje i cijeni daleko izvan naših granica, pozicionirajući Mostar na mapu poželjnih europskih studentskih destinacija.
Poslodavci danas sve više traže praktična znanja i digitalne kompetencije. Kako je Fakultet prilagodio studijske programe kako bi odgovorio na potrebe modernog tržišta rada?
Usklađivanje s brzim ritmom tržišta uvijek je izazov, a važno je biti realan i reći da ekonomija ima nevjerojatnu širinu koja zahtijeva ozbiljnu teorijsku bazu. Zbog te njezine sveobuhvatnosti, jednostavno nije moguće svaku novo ekonomsko područje ili vještinu preko noći ugurati u redovite nastavne planove. Ipak, na fakultetu pokušavamo pronaći način da se taj prostor između teorije i prakse kompenziraju, i to kroz projekt Kluba poslodavaca. Kroz tu priču, koja okuplja vrhunske tvrtke, studentima su širom otvorena vrata za intenzivne studentske prakse i izravan rad na terenu.
Tako mladi ljudi, uz digitalne alate, razvijaju i druge presudne kompetencije koje se vežu za ekonomiju – od analitičkog razmišljanja i financijske pismenosti, pa sve do komunikacijskih vještina, timskog rada i sposobnosti brzog rješavanja poslovnih problema. Na taj način dobivaju upravo ono što poslodavci traže, a da pritom ne gube onu široku ekonomsku sliku i strateški način razmišljanja koji im sutra osiguravaju dugoročan uspjeh u karijeri.
Suradnja akademske zajednice i gospodarstva često se ističe kao ključ razvoja. Na koje ste projekte ili partnerstva s poslovnom zajednicom posebno ponosni i gdje vidite prostor za dodatni iskorak?
Iznimno sam ponosan na naš Klub poslodavaca, projekt koji je postao snažan i živući most između naših predavaonica i stvarnog poslovnog svijeta. Okupili smo vrhunske tvrtke koje aktivno sudjeluju u oblikovanju naših studenata kroz prakse, mentorstva i izravno zapošljavanje, čime smo dokazali da akademska zajednica i realni sektor mogu sjajno surađivati na obostranu korist. Što se tiče prostora za dodatni iskorak, vidim ga primarno u pokretanju zajedničkih istraživačkih projekata. Poduzeća se svakodnevno suočavaju s tržišnim izazovima i potrebom za strateškim analizama, a naš fakultet posjeduje vrhunski znanstveni i analitički kadar koji im može ponuditi konkretna rješenja utemeljena na podacima. Želim da ta suradnja ode korak dalje od samih studentskih praksi te da postanemo ključni partner gospodarstvu u istraživanju tržišta i razvoju novih poslovnih strategija.
Za kraj, kada biste morali izdvojiti jednu ekonomsku promjenu koja će u sljedećih pet godina najviše utjecati na gospodarstvo Bosne i Hercegovine, što biste istaknuli i zašto?
To je uistinu teško i kompleksno pitanje jer je naše gospodarstvo izloženo tolikom broju unutarnjih i vanjskih utjecaja da je gotovo nemoguće izdvojiti samo jednu promjenu koja će donijeti prevagu. Ipak, ako moram definirati temeljne stupove o kojima će ovisiti naša ekonomska sudbina u sljedećih pet godina, onda bih ravnopravno istaknuo dva ključna preduvjeta: mir u svijetu i našu stvarnu spremnost za približavanje europskim integracijama.
Mir na globalnoj razini ključan je jer se svaki vanjski potres trenutno prelijeva na našu ekonomiju kroz inflaciju i lance opskrbe. S druge strane, europske integracije naš su jedini ekonomski štit koji nam donosi stabilnost, pristup fondovima i povjerenje stranih investitora. No, uz te makroekonomske faktore, ključna prevaga i treći, najvažniji stup ove priče jesu naši mladi ljudi. Njihova uloga u idućih pet godina bit će presudna.
Da bismo uspjeli, naši mladi moraju biti spremni kontinuirano raditi na sebi, usvajati nova znanja i biti dovoljno hrabri da preuzmu inicijativu u društvu. Moraju zadržati optimizam i vjeru da se ovdje mogu graditi uspješne poslovne priče. Bez globalnog mira i europskog puta nećemo imati stabilan okvir, ali bez hrabrih, obrazovanih i optimističnih mladih ljudi koji žele mijenjati stvari, taj okvir će ostati prazan.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
