Školovanje, poglavito visoko obrazovanje, je u glavi puno roditelja kao ideja vodilja za bolju poslovnu perspektivu i budućnost njihove djece. Stoga je opravdano postaviti jednostavno pitanje – smanjuje li sveučilišno obrazovanje rizik od nezaposlenosti u Europi?
Odgovor je potvrdan. U zemljama Europske unije (EU) stopa nezaposlenosti za visoko obrazovane je niža od one za opću populaciju. Ipak, nije svugdje jednaka nezaposlenost i struktura gospodarstva, pa se to odražava na omjer između te dvije kategorije. Zanimljivo je da postoji jedna država, doduše izvan EU-a, u kojoj je stopa nezaposlenosti visoko obrazovanih iznad stope nezaposlenosti općeg stanovništva. To je Turska.
U prošloj godini stopa nezaposlenosti u zemljama EU-a za ljude između 15 i 74 godine varirala je između 2,6 posto u Češkoj i 11,4 posto u Španjolskoj. Prosjek EU-a je bio 5,9 posto.
Na vrhu uz Španjolsku su još bile Grčka s 10,1 posto te Finska i Švedska s 8,4 posto. Izvan EU-a u tom negativnom smislu isticale su se još Turska s 8,8 posto i Srbija sa stopom od 8,6 posto.
Uz Češku najbolje su stajale Poljska. Tamo je nezaposlenosti bila 2,9 posto, Malta s 3,1 posto te Njemačka s 3,4 posto. Kad se pogleda stopa visokoobrazovanih nezaposlenih osoba tu je Češka opet najbolja sa stopom od tek 1,4 posto.
Prosjek EU-a je 3,8 posto.
Najgore stoji Grčka gdje je nezaposlenost u toj kategoriji bila 7,3 posto ispred Španjolske sa 6,9 posto te Francuske s pet posto.
Inače, uvjerljivo na vrhu među analiziranim zemljama je bila Turska s 9,2 posto.
“Doista je neobično da je stopa nezaposlenosti među najviše obrazovanima veća nego ona opće populacije”, kazali su iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za Euronews.
Kako stope nezaposlenosti variraju među zemljama, apsolutne brojke ne pokazuju uvijek i u cijelosti usporedivu dubinu jaza između nezaposlenosti u dvije analizirane kategorije.
Stoga je možda bolja mjera omjer kod kojega nema razlike između dvije kategorije ako je brojka 1. Što je omjer viši to je nezaposlenost izraženija kod opće populacije no kod visokoobrazovanih. Logično, jedina zemlja kod koje je omjer izražen ispod 1 je Turska i on je na 0,96.
Prosjek EU-a je na 1,55 što znači da je stopa nezaposlenosti u općoj populaciji 55 posto veća no kod onih sa sveučilišnom diplomom.
U novijim članicama EU-a prednost imanja sveučilišne diplome je još izraženija. Naime, u Rumunjskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Poljskoj stopa nezaposlenosti u općoj populaciji je više od 100 posto veća no kod onih sa sveučilišnom diplomom.
Najmanju prednost u smislu zaposlenosti visokoobrazovani su imali na Cipru. Stopa je nezaposlenosti u općoj populaciji tek 23 posto veća. Slijede Njemačka s razlikom od 31 posto te Danska i Nizozemska s 32 posto. To su, dakle, zemlje gdje su i oni bez sveučilišne diplome imali znatne šanse da nađu posao.
Kako navodi OECD, u velikom broju zemalja je zadnjih godina broj visokoobrazovanih rastao brže no količina poslova na raspolaganju koji traže takvo obrazovanje. Ovo je podosta erodiralo povlasticu posjedovanja sveučilišne diplome u smislu lakoće nalaženja posla i veće plaće.
Ta organizacija ističe da bi vlade trebale posvetiti veću pozornost kvaliteti visokog obrazovanja i važnosti pojedinih studija za tržište rada.…
