Rast cijena kave posljednjih godina promijenio je više od samih računa u trgovinama. Promijenio je i način na koji potrošači piju kavu. Sve više ljubitelja ovog napitka odustaje od mljevene kave i kapsula. Umjesto toga kupuju kavu u zrnu i automatske aparate. Tako kod kuće pripremaju napitke kakve su donedavno očekivali isključivo u kafićima.
To više nije prolazni trend, nego promjena koja zahvaća cijelu industriju – od proizvođača i prerađivača do trgovaca i proizvođača aparata za kavu.
Potrošači biraju manje, ali kvalitetnije
Giuseppe Lavazza, predsjednik istoimene talijanske obiteljske kompanije, taj je zaokret u razgovoru za Financial Times opisao kao “najvažniji trend u sektoru”.
Prema njegovim riječima, rast cijena nije smanjio želju za kavom, nego je promijenio način na koji je ljudi konzumiraju. Sve više potrošača želi iskustvo kvalitetnog espressa kod kuće, uz znatno niži trošak nego u kafićima.
“Možda radije konzumiraju malo manje, ali bolje”, rekao je Lavazza.
Kava u zrnu najbrže raste
Da nije riječ samo o dojmu potvrđuju i podaci istraživačke kuće Research and Markets.
Europsko tržište sve se snažnije okreće premium i specijalnim kavama. Istodobno, održivost i sljedivost podrijetla zrna postaju važni kriteriji pri kupnji.
Iako su kapsule tijekom 2025. zadržale približno trećinu tržišnog udjela, upravo je kava u zrnu ostvarila najveći godišnji rast prodaje – 7,3 posto.
U Velikoj Britaniji prodaja kave u zrnu porasla je 20,3 posto po količini i čak 36,8 posto po vrijednosti. Snažan rast zabilježile su i Francuska, Italija te Njemačka. Samo u Italiji prodaja je u prvih pet mjeseci godine porasla 33 posto.
Pandemija je pokrenula trend, cijene ga ubrzale
Današnji rast nije nastao preko noći.
Tijekom pandemije milijuni Europljana počeli su ulagati u kućne espresso aparate jer su zbog zatvaranja kafića više vremena provodili kod kuće. Nakon toga stigao je novi val rasta cijena sirove kave, koji je dodatno potaknuo potrošače da traže dugoročno isplativiji način pripreme omiljenog napitka.
Rezultat je sve veća potražnja za aparatima koji melju svježa zrna i omogućuju pripremu kvalitetne kave kod kuće.
Europa ostaje svjetski centar industrije kave
Europa je i dalje najveće svjetsko tržište kave.
Prema podacima Europske federacije za kavu, europski potrošači čine oko 28 posto ukupne svjetske potrošnje. Industrija izravno zapošljava oko 1,5 milijuna ljudi te gospodarstvu Europske unije donosi 84,4 milijarde eura bruto dodane vrijednosti.
Njemačka je najveći europski uvoznik kave, dok zajedno s Italijom ima ključnu ulogu u preradi i izvozu prženih proizvoda na međunarodna tržišta.
Rekordne cijene mijenjaju cijelu industriju
Promjene potrošačkih navika događaju se u razdoblju snažnog rasta cijena sirove kave.
Globalna izvozna cijena kave između 2005. i 2024. gotovo se utrostručila, a najveći rast zabilježen je od 2020. do 2024., kada su cijene porasle gotovo 70 posto.
Na tržište su pritom utjecali klimatski ekstremi, prije svega suše koje su smanjile prinose u najvećim proizvođačkim zemljama, ali i poremećaji u opskrbnim lancima te geopolitičke neizvjesnosti.
Dodatnu nervozu izazvala je i najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem uvođenju visokih carina na uvoz iz Brazila, najvećeg svjetskog proizvođača kave, što je dodatno povećalo volatilnost cijena na svjetskom tržištu.
Kvaliteta postaje važnija od količine
Sve to pokazuje da rast cijena ne znači nužno pad potražnje.
Potrošači ne odustaju od kave. Umjesto toga mijenjaju način na koji je kupuju i pripremaju. Sve češće biraju kvalitetnija zrna, ulažu u kućne aparate i žele iskustvo koje je donedavno bilo rezervirano za specijalizirane kafiće.
Za proizvođače i trgovce to znači da će konkurentnost sve manje ovisiti o količini prodane kave, a sve više o kvaliteti proizvoda, podrijetlu zrna i iskustvu koje mogu ponuditi kupcima.
