Prije petnaest godina Grčka je bila sinonim za dužničku krizu, političku nestabilnost i neizvjesnost oko budućnosti europodručja.
Danas šalje potpuno drugačiju poruku financijskim tržištima.
Grčka je ovoga tjedna prijevremeno otplatila dodatnih 6,9 milijardi eura zajmova koje je dobila tijekom prvog međunarodnog paketa pomoći iz 2010. godine, prenosi Reuters.
Riječ je o kreditima iz programa kojim su zemlje europodručja tijekom vrhunca dužničke krize osigurale oko 53 milijarde eura bilateralne pomoći kako bi spriječile financijski kolaps zemlje.
Još važnije od same otplate jest poruka koju ona šalje investitorima: Grčka više nije problem europske ekonomije, nego primjer uspješnog povratka na financijska tržišta.
Kako je Grčka od najvećeg europskog problema postala priča o oporavku
Kada je izbila dužnička kriza, Grčka je postala simbol svega što je pošlo po zlu u europskoj monetarnoj uniji.
Godinama je zemlja financirala javnu potrošnju zaduživanjem.
Nakon globalne financijske krize pokazalo se da je stvarna razina javnog duga znatno veća nego što se ranije prikazivalo.
Posljedice su bile dramatične.
Prinosi na državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... eksplodirali su.
Investitori su izgubili povjerenje.
Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond morali su intervenirati kako bi spriječili bankrot države.
U godinama koje su uslijedile Grčka je prošla kroz jednu od najtežih fiskalnih prilagodbi u modernoj europskoj povijesti.
Plaće i mirovine smanjivane su.
Porezi su povećavani.
Državna potrošnja rezana je na svim razinama.
Te mjere izazvale su duboke društvene i političke posljedice, ali su postupno vratile stabilnost javnim financijama.
Prijevremena otplata ima snažan simbolički značaj
Formalno gledano, Grčka još uvijek duguje oko 20 milijardi eura iz prvog paketa pomoći.
No Atena je već prošle godine objavila plan prema kojem će cijeli program otplatiti do 2031. godine, čak deset godina prije krajnjeg roka dospijeća.
Takva odluka nije samo fiskalna mjera.
To je signal tržištima.
Države ne vraćaju dugove prije roka kada imaju problema s financijama. To rade kada žele pokazati snagu svojih javnih financija i povećati povjerenje investitora.
Upravo zato prijevremena otplata ima važnu reputacijsku vrijednost.
Ona pokazuje da se Grčka više ne nalazi u poziciji zemlje koja ovisi o pomoći međunarodnih institucija.
Dug je i dalje visok, ali trend je važniji od razine
Grčka i dalje ostaje jedna od najzaduženijih država Europe.
Prema procjenama, javni dug ove godine iznosit će oko 136,8% bruto domaćeg proizvoda.
Na prvi pogled to je i dalje vrlo visoka razina.
Međutim, ono što privlači pozornost investitora jest smjer kretanja.
Po prvi put nakon više desetljeća grčki omjer javnog duga i BDP-a trebao bi pasti ispod talijanskog.
To je podatak koji bi prije samo nekoliko godina bio gotovo nezamisliv.
Razlog nije samo smanjenje duga.
Grčko gospodarstvo posljednjih godina raste brže od prosjeka europodručja, dok su prihodi od turizma, ulaganja i izvoza značajno ojačali javne financije.
Financijska tržišta više ne promatraju samo koliko država duguje, nego koliko učinkovito upravlja svojim dugom.
Investitori ponovno vjeruju Grčkoj
Možda najbolji dokaz promjene percepcije dolazi s tržišta kapitala.
Grčka je prošlog tjedna prikupila 3 milijarde eura ponovnim otvaranjem desetogodišnje obveznice.
Time je praktično pokrila čak 95 posto ovogodišnjih potreba za financiranjem.
To je podatak koji mnogo govori o povjerenju investitora.
Prije deset godina Grčka se borila za pristup tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
Danas investitori bez većih problema kupuju njezin dug.
Takva transformacija nije rezultat jednog poteza.
Riječ je o kombinaciji fiskalne discipline, gospodarskog oporavka i promjene percepcije rizika.
Lekcija za Europu: tržišta nagrađuju vjerodostojnost
Grčki primjer posebno je zanimljiv u trenutku kada se mnoge europske zemlje suočavaju s rastućim javnim dugovima.
Pandemija, energetska kriza i povećani obrambeni izdaci značajno su opteretili državne proračune diljem kontinenta.
U takvom okruženju investitori sve pažljivije procjenjuju fiskalnu održivost pojedinih država.
Grčka pokazuje da tržišta nisu usmjerena isključivo na visinu duga.
Jednako je važna vjerodostojnost politike.
Država koja pokazuje sposobnost kontrole rashoda, stabilnog gospodarskog rasta i odgovornog upravljanja dugom može vratiti povjerenje investitora čak i nakon ozbiljne financijske krize.
Od upozorenja do primjera oporavka
Prije petnaest godina europski političari raspravljali su o tome može li Grčka ostati članica europodručja.
Danas se govori o prijevremenoj otplati dugova i uspješnim izdanjima državnih obveznica.
To ne znači da su svi problemi riješeni.
Grčka i dalje nosi teret visokog javnog duga i ostaje osjetljiva na usporavanje europskog gospodarstva.
No činjenice su jasne.
Zemlja koja je nekada predstavljala najveći rizik za stabilnost eurozone danas financijskim tržištima šalje poruku odgovornosti, stabilnosti i dugoročnog oporavka.
A upravo je povjerenje investitora najvrjednija valuta koju jedna država može imati.
