Europske burze početak tjedna dočekale su u pozitivnom raspoloženju nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli preliminarni mirovni sporazum koji bi trebao dovesti do ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca i završetka tromjesečnog sukoba na Bliskom istoku.
Tržišta su reagirala gotovo trenutačno.
Cijena nafte Brent pala je oko 4 posto, dok su terminski ugovori na vodeće europske burzovne indekse snažno porasli.
Futuresi na paneuropski indeks STOXX 600 porasli su 1,6 posto, njemački DAXDAX (Deutscher Aktienindex ) je burzovni indeks koji se sast... 1,7 posto, a francuski CAC 40 oko 1,4 posto.
Za investitore to nije samo reakcija na jednu geopolitičku vijest.
Radi se o mogućem uklanjanju jednog od najvećih gospodarskih rizika s kojim se Europa suočavala posljednjih mjeseci.
Zašto je Europa reagirala snažnije od drugih tržišta
Dok su američke i kineske burze posljednjih mjeseci pokazivale veću otpornost, europska tržišta bila su pod znatno većim pritiskom.
Razlog je jednostavan.
Europa je među najvećim svjetskim uvoznicima energije i mnogo je osjetljivija na poremećaje u opskrbi naftom nego SAD.
Hormuški tjesnac predstavlja jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta kroz koju prolazi približno petina globalne trgovine naftom.
Kada je promet kroz taj koridor početkom godine ozbiljno poremećen, europski investitori odmah su počeli ugrađivati veće energetske troškove u svoje procjene gospodarskog rasta.
To se odrazilo na dionice, profitne marže kompanija i inflacijska očekivanja.
Zbog toga je europsko tržište od ožujka uglavnom zaostajalo za američkim i kineskim konkurentima.
Jeftinija energija mijenja ekonomsku sliku Europe
Najvažnija posljedica sporazuma između Washingtona i Teherana nije rast burzi.
Ključno pitanje je što će se dogoditi s inflacijom.
Posljednjih mjeseci rast cijena energenata ponovno je postao ozbiljan problem za europska gospodarstva.
Skuplja nafta znači skuplji prijevoz.
Skuplji prijevoz povećava troškove proizvodnje.
Viši troškovi proizvodnje na kraju završavaju u cijenama koje plaćaju potrošači.
Upravo zbog takvih pritisaka Europska središnja banka prošlog je tjedna ponovno podignula kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za 25 baznih bodova.
Ako se cijene energenata stabiliziraju, smanjit će se i pritisak na inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., što bi moglo otvoriti prostor za blažu monetarnu politiku u idućem razdoblju.
To je scenarij kojem se trenutačno nadaju financijska tržišta.
Investitori i dalje očekuju nove poteze Europske središnje banke
Unatoč optimizmu, tržišta ne očekuju trenutačnu promjenu smjera monetarne politike.
Prema podacima koje prate financijska tržišta, investitori i dalje procjenjuju da bi Europska središnja banka do kraja godine mogla provesti još jedno povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova.
To pokazuje da tržište još uvijek nije uvjereno kako je inflacijski problem u potpunosti riješen.
No istodobno se mijenja percepcija rizika.
Prije samo nekoliko tjedana ulagači su se pripremali za mogućnost dugotrajnog energetskog šoka.
Danas se sve više govori o stabilizaciji opskrbe i postupnom smanjenju inflacijskih pritisaka.
To je značajna promjena u očekivanjima.
Najveći dobitnici mogli bi biti turizam, aviokompanije i potrošački sektor
Kada cijene nafte padaju, određeni sektori gotovo uvijek profitiraju.
Prije svega riječ je o kompanijama čiji poslovni model snažno ovisi o troškovima goriva i energije.
Zbog toga analitičari očekuju pozitivan početak trgovanja za turističke kompanije, hotelske grupacije, avioprijevoznike i sektor slobodnog vremena.
Za njih niža cijena goriva izravno povećava profitabilnost.
S druge strane, energetske kompanije suočavaju se s drugačijom situacijom.
Pad cijena nafte obično smanjuje očekivane prihode naftnih i plinskih kompanija, zbog čega njihove dionice često reagiraju negativno.
Upravo zato bi sektor energije mogao biti među rijetkim gubitnicima dana na europskim burzama.
Kompanije ne čekaju stabilizaciju tržišta
Pozitivno raspoloženje dodatno su podržale i korporativne vijesti.
Francuski proizvođač automobila Renault Group najavio je razvoj vojnog vozila u suradnji s Thales.
Istodobno je Schneider Electric objavio strateško partnerstvo s Foxconn za razvoj infrastrukture sljedeće generacije AI podatkovnih centara.
Iako su te objave odvojene od geopolitičkih događaja na Bliskom istoku, one pokazuju da europske kompanije nastavljaju ulagati u obrambeni sektor i umjetnu inteligenciju – dva područja koja privlače najveće investicije na globalnoj razini.
Tržišta slave, ali rizici nisu nestali
Investitori su s razlogom pozdravili dogovor između SAD-a i Irana.
Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca uklanja jedan od najvećih izvora neizvjesnosti na energetskim tržištima.
No iskustvo pokazuje da geopolitički sporazumi na Bliskom istoku rijetko donose trajnu stabilnost preko noći.
Formalno potpisivanje sporazuma tek slijedi.
Promet kroz tjesnac mora se normalizirati.
Opskrbni lanci trebaju se vratiti u redoviti režim rada.
Ipak, za europsko gospodarstvo već sama činjenica da je rizik smanjen predstavlja značajnu promjenu.
Europa posljednjih mjeseci nije bila kažnjena zbog slabijih kompanija ili lošijih poslovnih rezultata, nego zbog straha od energetskog šoka.
Ako se taj strah nastavi povlačiti, europske burze mogle bi ponovno postati jedno od zanimljivijih tržišta za globalne investitore u drugom dijelu godine.
