Kada je 26. rujna 2016. poletio prvi 737 max, tada najveći svjetski proizvođač aviona “Boeing”, nije slutio da je najveća noćna mora upravo počela.
Procjenjuje se da je, do današnjeg dana, gubitak “Boeinga” premašio 16 milijardi dolara. Upravo zbog problema koji su doveli do smrti stotina ljudi. Naravno, ovo je prouzročilo i ogroman pad prodaje i nepovjerenja u sigurnost čuvenog proizvođača aviona koji je povezivao svijet proteklih desetljeća.
Boeing 737 max nizao katastrofu za katastrofom
Manje od dvije godine kasnije poslije prvog leta “737 max”, svijet je ostao u šoku kada se srušio avion ovog tipa u Indoneziji.
Krajem 2018. život je izgubilo 189 ljudi u padu Lion Aira nedaleko od obale Indonezije. Pet mjeseci kasnije svi “737 max” avioni prizemljeni su u ožujku. Prethodio je pad letjelice etiopske kompanije Ethiopian Airlines, u kojoj je 157 ljudi poginulo.
Uslijedila je istraga, a putnike i kompanije je najviše pogodila vijest da su u “Boeingu” lagali. Obećavajući da je “737 max” siguran i da nema problema s ovom letjelicom, prenose Nezavisne.
Reputacija “Boeinga” kao kompanije koja je simbol kvaliteta i sigurnosti ozbiljno je narušena 2018. godine. Nakon pada dva aviona “737 max” u periodu od nekoliko mjeseci. U spomenutim nesrećama poginulo je skoro 350 ljudi. Istraga je pokazala da je uzrok greška u dizajnu aviona koji je trebalo da bude nova prodajna nada kompanije.
Nakon istrage koju je sprovela Federalna uprava za avijaciju SAD (FAA) i višegodišnjih parnica, “Boeing” je pristao platiti 2,5 milijardi dolara odštete i kazni. Ministarstvo pravde SAD oštro je osudilo ponašanje kompanije u saopćenju na svom siteu početkom 2021. Međutim smrtni udarac projektu “/#/ max” dogodio se u siječnju ove godine kada je na avionu kompanije “Alaska Airlines” otpao dio oplate.
“Tragične nesreće na letu 610 kompanije Lion Air i leta 302 kompanije Ethiopian Airlines razotkrile su lažno i obmanjujuće ponašanje zaposlenih u jednom od vodećih svjetskih proizvođača komercijalnih aviona. Zaposleni u ‘Boeingu’ su izabrali put profita umjesto poštenja. Zatajujući materijalne informacije od FAA u vezi sa radom njihovog “737 max”. Angažiranje u pokušaju da se prikrije njihova prijevara“, rekao je tada vršitelj dužnosti pomoćnika državnog tužitelja David P. Barns iz Odjela za krivična djela Ministarstva pravde SAD.
U međuvremenu, kompanija je radila na sanaciji štete. Pokušavala vratiti povjerenje putnika i klijenata, ali je to, čini se, ostalo samo na PR-u. Suštinski problemi u proizvodnji nisu riješeni.
Recept za katastrofu Boeing-a
Recept koji je doveo do katastrofe i pogibije stotina putnika već je dobro poznat i viđen više puta. U nastojanju da se što više popune džepovi menadžmenta i dioničara, smanjeni su troškovi proizvodnje i radna mjesta, što je rezultiralo fatalnim neuspjesima.
Veliki dio proizvodnje aviona “Boeing” obavlja se u kompaniji Spirit AeroSistems Holdings.
Kompanija je 2005. godine, posije 80 godina pod okriljem “Boeinga”, izdvojena i predana privatnim investitorima u cilju povećanja profitabilnosti. Bez zaštite matične kompanije, ostavljeni su na cjedilu. Nakon zatvaranja tijekom pandemije otpustili su 6.800 radnika. Radnicima koji su ostali raditi smanjili su satnice kako bi uštedjeli.
Kada je nakon pandemije ponovo došlo do buma potražnje, rupe u proizvodnji su krpili neiskusni i neobučeni radnici. Nakon toga su počeli česti problemi. Od alata koji je ostao u rezervoarima za gorivo, do loše izbušenih rupa i nepropisno fiksiranih kormila. Oni su kulminirali spomenutim fatalnim nesrećama. Utvrđeno je da su uzrokovane padom u novom sustavu za povećanje manevarskih karakteristika (MCAS).
Nova godina novi problemi za Boeing 737 max
U prvih nekoliko dana ove godine već su zabilježena dva incidenta. Otpadanje spomenutih vrata na modelu “737 max 9” i naprslina stakla kokpita na “običnom” 737. Epilog priče je prinudno slijetanje velikog djela flote “737 max”. Ovo izazvalo velike probleme u zračnom prometu širom svijeta. Dionice Boeinga neslavno je počela 2024. godinu, s padom više od 16 posto.
Airbus dominira
Iako prizemljenje modela “737 max” nikako nije dobro za bilancu “Boeinga”, znatno dugotrajnije posljedice ostavit će narušeno povjerenje klijenata. Mnogi od njih godinama su ih preklinjali da prestanu s trkom za maksimiziranjem profita i fokusiraju se na kvalitet. Svakako, ovo bi značilo da proizvode manje, ali da su im avioni besprijekorno sigurni.
Ipak, teško je odoljeti izazovu profita. Naročito kada je potražnja na tržištu tolika da se avioni čekaju i po desetak godina. Trenutno “Boeing” proizvodi oko 38 aviona mjesečno, a cilj im je, kako su najavili, da iduće godine dođu do 50.
“Airbas”, s druge strane, ima nešto konzervativniji pristup proizvodnji. Za sada ova strategija daje rezultate jer nisu imali većih sigurnosnih propusta. Lani su dobili rekordan broj narudžbi, ali proizvodni kapaciteti i jednog i drugog velikog proizvođača su rasprodani do kraja ovog desetljeća.
To bi moglo otvoriti priliku “Boeingu” da ipak malo uspori. Posveti se rješavanju internih problema. Zaokret od strategije maksimiziranja profitnih marži. Odnosno, povratak poslovnom modelu u kojem inžinjeri igraju važniju ulogu, mora biti apsolutni prioritet kompanije ako želi dugoročno prosperirati.
Pritisak Airbus-a
Kako je pisao New York Times, šefovi “Boeinga”, suočeni s mogućnošću da American Airlines kupi stotine aviona od Airbus-a. 2011. godine odustaju od ideje razvoja novog modela letjelice, na što bi im otišla desetljeća. Odlučuju se osuvremeniti postojeći 737 u roku šest godina. Međutim, ta žurba da se napravi “737 max” prijetila je da ugrozi reputaciju i profit kompanije. U početku u “Boeingu” nisu bili previše zabrinuti zbog najavljenog novog Airbus modela “A320neo”.
U sjedištu “Boeing-ovog” sektora putničkih aviona u Renton-u, u državi Washington, procijenili su da će taj avion biti skup i nekonkurentan. Smatrali da ne treba odmah reagirati nego da treba sačekati kraj desetljeća i na tržište izbaciti potpuno novi model aviona.
Ali od kraja 1990-ih sve više niskobudžetnih kompanija kupovalo je “A320” da bi “Airbus od 2005. preuzeo primat u prodaji. U dotad arogantnom “Boeingu” alarm se uključio tek kad se pojavila mogućnost da jedan veliki američki avioprijevoznik svoju flotu popuni isključivo Airbus-ovim avionima.
Tada je krenula žestoka utrka da se zaostatak nadoknadi. Inženjeri su pritiskani da u kratkim rokovima urade tehnička rješenja i novi dizajn. Radnici su premještani iz drugih sektora, a pritom je i budžet bio ograničen.
Izmjena aerodinamike
Sadašnji i bivši zaposlenici u Boeing-u kažu da, usprkos toj užurbanosti, nisu imali nikakve sumnje u kvalitetu projekta kad je posao bio završen. Da bi sustigao Airbus, Boeing je morao na 737 max postaviti novi jači i veći motor. Ovo je za sobom povuklo niz izmjena. Veći motor mijenja aerodinamiku aviona i čini da u nekim okolnostima on lakše gubi uzgon na krilima.
Novi software, novi problemi
Kako bi se to spriječilo, “Boeing” je dodao i novi software, pod nazivom MCAS. Novitet je bio automatsko spuštanje nosa aviona ako bi se on nagnuo pod opasnim kutom. Međutim, to je ispostavilo kao fatalno. Padovi dva aviona 737 max su upravo uzrokovani pojavom da MCAS bukvalno preuzme kontrolu nad avionom. U navedenim uvjetima pilot je gotovo nemoćan. Problem je još gori, jer piloti nisu znali da je instaliran sustav automatskog upravljanja “u sjeni”.
On bukvalno preuzima avion u svoje ruke. Budući da je novi sustav radio iz drugog plana, u “Boeingu” nisu smatrali da je za to potrebna obuka pilota. Nažalost, regulatorne vlasti su se usuglasile. To je čak značilo odličnu ponudu jer bi se štedjelo na pilotima koji već upravljaju klasičnim 737 letjelicama.
MCAS sustav je bio uzrok pada dvije letjelice, u Indoneziji i Etiopiji. Nesreće su završile fatalno za 346 putnika. MCAS sustav je nastao jer su inženjeri “Boeinga”, kada su testirali 737 max, otkrili da ima tendenciju podizanja nosa aviona prilikom nekih manevara. Navodno, razlog je snažniji motor nego u prethodnika na čijoj osnovi je razvijen. Kako bi kompenzirali podizanje nosa, ugradili su elektronski sustav MCAS koji ga obara. Želja je bila izbjeći da izvedu strukturne promjene na avionu.
Ovo bi bilo znatno skuplje. Piloti dva aviona koja su se srušila nisu znali za to. Došlo je do nesreća zbog iznenadnog obaranja nosa aviona i strmoglavog poniranja uslijed pogrešnog očitavanja jednog od dva senzora. “737 max” zbog toga je bio prizemljen duže od godinu i pol dana.
Ispostavilo se, međutim, da se upravo taj novi sustav našao u fokusu istrage avionskih nesreća. Kompanija je bila pod sve većim pritiskom jer avioprijevoznici razmišljaju da odustanu od narudžbi ili da traže odštetu.
Avion na letu ET302 srušio se šest minuta nakon što je poletio prema svom odredištu u Nairobi-u (Kenija) iz prijestolnice Etiopie, Adis Abebe. Na letu je bilo 149 putnika i 8 članova posade, koji su svi poginuli. U letjelici je bilo putnika iz 30 zemalja.
Isti tip aviona srušio se 29. listopada 2018. u Indoneziji. Četiri mjeseca prije pada letjelice u Etiopiji, i u smrt je tada odveo 189 ljudi.
