Reforme u BiH ključne su za brži gospodarski rast, privlačenje investicija i približavanje Europskoj uniji, upozorava Međunarodni monetarni fond nakon posljednje misije u zemlji. Istodobno, MMF procjenjuje da gospodarstvo gubi zamah, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno jača, a fiskalni prostor postupno se smanjuje.
Poruka je jasna: bez ozbiljnijih strukturnih reformi Bosna i Hercegovina neće uspjeti značajnije smanjiti razvojni jaz u odnosu na Europsku uniju niti ostvariti rast koji bi dugoročno podigao životni standard građana.
Takve ocjene MMF ne iznosi olako.
Iza diplomatski formuliranih zaključaka krije se upozorenje da BiH ulazi u razdoblje u kojem će kvaliteta ekonomskih politika i sposobnost provođenja reformi imati veći utjecaj na budući razvoj od kratkoročnih političkih odluka.
Za investitore, kompanije i financijska tržišta to je vjerojatno najvažnija poruka cijelog izvješća. Jer pitanje više nije može li gospodarstvo rasti, nego može li rasti dovoljno brzo da uhvati korak s ostatkom Europe.
Rast postoji, ali gubi zamah
Bosanskohercegovačko gospodarstvo posljednjih godina pokazalo je otpornost na niz vanjskih šokova.
Pandemija, energetska kriza, inflacija i geopolitičke napetosti nisu izazvali ozbiljnije poremećaje financijske stabilnosti.
Međutim, MMF upozorava da se ekonomski rast usporava.
Razlozi su uglavnom izvan granica BiH.
Viši troškovi uvoza energije povećavaju pritisak na gospodarstvo, dok slabija potražnja u Europskoj uniji smanjuje izvoznu aktivnost domaćih kompanija.
To nije zanemariv problem.
Europska unija daleko je najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Kada industrijska proizvodnja i potrošnja usporavaju u Njemačkoj, Italiji ili Austriji, posljedice vrlo brzo osjećaju i izvoznici u BiH.
MMF očekuje postupni oporavak rasta u srednjem roku.
No jednako jasno navodi da taj rast neće biti dovoljan za ozbiljnije približavanje životnog standarda europskom prosjeku ako izostanu dublje strukturne reforme.
Europske integracije postaju ekonomsko pitanje
Godinama se proces pristupanja Europskoj uniji uglavnom promatrao kroz političku perspektivu.
MMF ga sada promatra kroz gospodarsku.
U zaključcima misije posebno se naglašava da bi napredak u reformama povezanim s EU mogao postati jedan od najvažnijih pokretača budućeg rasta.
To nije slučajno.
Zemlje srednje i istočne Europe koje su posljednjih desetljeća najbrže rasle istodobno su provodile regulatorne reforme, modernizirale institucije i povećavale pravnu sigurnost za investitore.
Kapital najčešće ne bira samo tržišta s nižim troškovima.
Bira tržišta s predvidivim pravilima.
Upravo zato MMF u prvi plan stavlja poboljšanje upravljanja, uklanjanje prepreka investicijama i ubrzanje transformacije energetskog sektora.
Bez tih promjena teško je očekivati snažniji priljev privatnog kapitala.
Fiskalna politika ulazi u osjetljivu zonu
Posebnu pozornost privlači dio izvješća koji se odnosi na javne financije.
MMF procjenjuje da fiskalna politika ostaje ekspanzivna te da dodatno doprinosi rastu deficita i javnog duga.
Istodobno povećava inflacijske pritiske i smanjuje fiskalne rezerve koje bi mogle biti potrebne u slučaju novog gospodarskog šoka.
Zbog toga Fond poziva vlasti da se suzdrže od novih diskrecijskih mjera koje bi dodatno povećale deficit tijekom 2026. godine.
To je upozorenje koje dolazi u trenutku kada brojne europske države pokušavaju pronaći ravnotežu između političkog pritiska za većom potrošnjom i potrebe za fiskalnom disciplinom.
Za BiH je taj izazov još složeniji jer raspolaže znatno manjim fiskalnim kapacitetom od razvijenijih europskih gospodarstava.
Zašto MMF inzistira na fiskalnoj konsolidaciji
Fiskalna konsolidacija često se u javnosti doživljava kao tehnički izraz rezerviran za ekonomiste.
U praksi ona određuje koliko država može reagirati kada dođe nova kriza.
Zemlje koje tijekom razdoblja rasta obnavljaju rezerve imaju veći prostor za intervencije kada gospodarstvo uspori.
One koje taj prostor potroše unaprijed suočavaju se s puno težim odlukama.
Upravo zato MMF naglašava potrebu za kredibilnom i kontinuiranom fiskalnom konsolidacijom te provođenjem strukturnih fiskalnih reformi.
Riječ je o stvaranju financijskog jastuka za budućnost.
Bankarski sektor ostaje stabilan, ali upozorenje postoji
Jedan od pozitivnijih dijelova izvješća odnosi se na financijski sektor.
MMF ocjenjuje da su banke u Bosni i Hercegovini dobro kapitalizirane i likvidne.
To je važna poruka u razdoblju kada se europski financijski sektor suočava s promjenjivim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., geopolitičkim rizicima i usporavanjem gospodarskih aktivnosti.
Ipak, Fond upozorava da je potreban oprez.
Posebno se ističe potreba za praćenjem rizika povezanih s brzim rastom kreditiranja i promjenama financijskih uvjeta.
Takva upozorenja ne znače da problemi već postoje.
Ona znače da regulatori žele djelovati prije nego što se problemi pojave.
To je pristup koji se sve češće koristi nakon iskustava globalne financijske krize.
Valutni odbor ostaje temelj stabilnosti
Među najjasnijim porukama misije nalazi se poziv na zaštitu aranžmana valutnog odbora i institucionalne neovisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Za međunarodne investitore to nije tehničko pitanje.
To je pitanje povjerenja.
Valutni odbor desetljećima predstavlja jedan od ključnih stupova makroekonomske stabilnosti zemlje.
U okruženju povećane globalne neizvjesnosti svaka sumnja u monetarnu stabilnost mogla bi negativno utjecati na investicijsku percepciju zemlje.
Zbog toga MMF posebno naglašava potrebu očuvanja postojećeg okvira.
Najveći izazov nije ekonomija nego brzina reformi
Najzanimljiviji dio izvješća možda nije upozorenje o rastu, inflaciji ili javnim financijama.
Ključna poruka nalazi se između redaka.
Bosna i Hercegovina ima potencijal za brži rast nego što ga trenutno ostvaruje.
Problem nije nedostatak prilika.
Problem je sporost reformi.
MMF izričito navodi da bi brži napredak na europskom putu, unapređenje institucija, modernizacija energetskog sektora i uklanjanje investicijskih prepreka mogli značajno promijeniti gospodarsku perspektivu zemlje.
To znači da budući rast neće prvenstveno ovisiti o vanjskim okolnostima.
Ovisit će o sposobnosti domaćih institucija da provedu promjene koje gospodarstvo očekuje godinama.
Za kompanije, investitore i poduzetnike to je možda najvažnija informacija iz cijelog izvješća.
Kapital i dalje vidi potencijal u Bosni i Hercegovini. Pitanje je samo koliko će brzo zemlja stvoriti uvjete da taj potencijal postane stvarni gospodarski rast.
