Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je odbijen zahtjev Intesa Sanpaolo banke za izricanje privremene mjere možda na prvi pogled djeluje kao još jedan pravni spor između regulatora i financijske institucije.
U stvarnosti, riječ je o slučaju koji bi mogao imati dugoročne posljedice za cijeli bankarski sektor u BiH.
U središtu spora nalazi se oko 43 milijuna konvertibilnih maraka dodatno obračunatog PDV-a na kartične transakcije koje je Uprava za neizravno oporezivanje (UINO) obračunala bankama. Sud BiH već je stao na stranu porezne administracije, odbacivši pojedinačne tužbe devet banaka koje su osporavale takav obračun. Sada je Ustavni sud odbio i zahtjev Intesa Sanpaolo banke za privremeno zaustavljanje izvršenja presude.
Iako postupak još nije konačno završen, poruka tržištu već je vrlo jasna.
Regulatori i sudovi sve strože promatraju način na koji se oporezuju usluge povezane s digitalnim plaćanjima.
Ključno pitanje: Jesu li Visa i Mastercard financijske ili tehnološke kompanije?
Suština cijelog spora svodi se na jedno pitanje.
Jesu li usluge koje banke koriste od kartičnih kuća poput Vise i Mastercarda financijske usluge oslobođene PDV-a ili je riječ o tehnološkim uslugama koje podliježu oporezivanju?
Sud BiH zauzeo je jasan stav.
Prema obrazloženju presude, Visa i Mastercard ne djeluju kao financijske institucije koje izdaju kartice ili upravljaju novčanim sredstvima korisnika. Sud ih promatra kao globalne tehnološke kompanije koje bankama pružaju licence, informatičku infrastrukturu i tehničku podršku potrebnu za obradu kartičnih transakcija.
Drugim riječima, predmet oporezivanja nije financijska transakcija sama po sebi nego tehnološka usluga koja omogućava njezino izvršenje.
To je razlika koja ima značajne financijske posljedice.
Zašto je ova odluka važna za banke
Bankarski sektor posljednjih godina prolazi kroz intenzivnu digitalnu transformaciju.
Kartično poslovanje, mobilna plaćanja i digitalni kanali postali su jedan od najvažnijih izvora rasta prihoda i konkurentske prednosti.
Istodobno, sve veći dio poslovnih procesa ovisi o vanjskim tehnološkim partnerima.
Upravo zato ovaj slučaj nadilazi pitanje jednokratnog poreznog obračuna.
Ako se potvrdi pravno stajalište prema kojem se usluge kartičnih kuća tretiraju kao oporezive tehnološke usluge, banke bi mogle biti prisiljene preispitati troškovne modele, ugovorne odnose i način obračuna pojedinih usluga u budućnosti.
Za financijske institucije to znači potencijalno više operativne troškove.
Za klijente bi dugoročno moglo značiti skuplje pojedine bankarske usluge, ovisno o tome kako će banke rasporediti dodatne troškove poslovanja.
Širi trend koji nadilazi Bosnu i Hercegovinu
Slučaj dolazi u trenutku kada regulatori diljem svijeta pokušavaju preciznije definirati granicu između financijskih i tehnoloških usluga.
FintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f... kompanije, digitalne platforme i pružatelji platnih rješenja posljednjih su godina promijenili način funkcioniranja financijskog sektora.
Modeli poslovanja koji su prije deset godina bili relativno jednostavni danas uključuju složene mreže tehnoloških partnera, pružatelja infrastrukture, procesora plaćanja i globalnih platformi.
Zbog toga porezni i regulatorni sustavi sve češće preispituju kako takve usluge treba tretirati.
Odluka u BiH dio je tog šireg procesa.
Ne radi se samo o porezu.
Radi se o pitanju gdje završava financijska usluga, a gdje počinje tehnološka.
Što ova presuda govori investitorima i menadžerima
Najvažnija poslovna poruka ovog slučaja nije vezana uz iznos od 43 milijuna maraka.
Mnogo je važnija činjenica da regulatorni rizik postaje jednako važan kao tržišni ili operativni rizik.
Kompanije koje posluju u snažno reguliranim sektorima sve više moraju pratiti promjene u tumačenju propisa, a ne samo promjene samih zakona.
Jedna sudska odluka može promijeniti troškovnu strukturu cijele industrije.
To vrijedi za banke, ali i za telekomunikacijske kompanije, energetski sektor, osiguravajuća društva i digitalne platforme.
Upravo zato uspješne organizacije danas ulažu sve više resursa u regulatornu usklađenost, upravljanje rizicima i pravnu analitiku.
Spor još nije završen
Iako je Ustavni sud odbio zahtjev za donošenje privremene mjere, time nije donesena konačna odluka o meritumu apelacije.
Sud je u svom obrazloženju izričito naglasio da razlozi zbog kojih odlučuje o privremenoj mjeri ne moraju biti isti kao oni koji će biti relevantni prilikom konačnog odlučivanja.
To znači da pravna bitka još traje.
No bez obzira na konačan ishod, ovaj slučaj već je otvorio pitanje koje će obilježiti budućnost financijskog sektora.
Kako oporezovati poslovne modele u kojima se financije i tehnologija sve više isprepliću?
Odgovor na to pitanje neće utjecati samo na banke.
Utjecat će na način na koji će se razvijati digitalna ekonomija Bosne i Hercegovine u godinama koje dolaze.
