Najskuplje nekretnine u Europi više nisu samo pitanje luksuza. One postaju pokazatelj ekonomske snage gradova, globalne konkurentnosti i sve veće neravnoteže između ponude i potražnje na tržištu stanovanja. Novi podaci pokazuju da je za kupnju jednog četvornog metra stana u pojedinim europskim gradovima danas potrebno izdvojiti više od pet prosječnih mjesečnih plaća.
Dok se diljem Europe vodi rasprava o priuštivosti stanovanja, pojedini gradovi nastavljaju rušiti rekorde. Na vrhu ljestvice ponovno dominira Švicarska, zemlja koja već desetljećima privlači kapital, međunarodne kompanije i visokokvalificirane stručnjake iz cijelog svijeta.
Najskuplje nekretnine u Europi predvodi Zürich
Prema podacima koje je objavio Global Property Guide, Zürich je trenutno najskuplje tržište stanova u Europi.
Prosječna cijena stambenog prostora dosegnula je 18.229 eura po četvornom metru, što predstavlja rast od 4,2 posto u odnosu na prošlu godinu te čak 11,7 posto u usporedbi s 2024. godinom.
Takve brojke nisu slučajne.
Zürich je jedno od najvažnijih svjetskih financijskih središta, dom vodećih banaka, investicijskih fondova i multinacionalnih kompanija. Istodobno, grad se suočava s kroničnim nedostatkom novih stambenih jedinica.
Kada snažna potražnja susretne ograničenu ponudu, rezultat su kontinuirano rastuće cijene nekretnina.
Za investitore je to znak stabilnosti. Za lokalno stanovništvo sve veći izazov.
Švicarska dominira europskim tržištem nekretnina
Drugo mjesto zauzima Ženeva, gdje je cijena četvornog metra dosegnula 16.819 eura, nakon godišnjeg rasta od 3,4 posto.
Grad je sjedište brojnih međunarodnih organizacija, uključujući Ujedinjene narode, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Međunarodni odbor Crvenog križa. Osim toga, Ženeva je jedno od ključnih svjetskih središta privatnog bankarstva.
To privlači velik broj međunarodnih stručnjaka s visokim primanjima, što dodatno povećava pritisak na tržište nekretnina.
Švicarska zauzima i treću poziciju na ljestvici.
U Luzernu prosječna cijena stana iznosi 12.066 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 7,3 posto.
Kada se tome doda i Bern, koji se također nalazi među vodećim europskim gradovima po vrijednosti nekretnina, postaje jasno da Švicarska više nije samo najskuplja zemlja za život, nego i jedno od najskupljih tržišta stanovanja na svijetu.
Luksemburg pokazuje da ni bogatstvo ne jamči rast cijena
Četvrto mjesto zauzima grad Luksemburg.
Iako je riječ o zemlji s jednim od najvećih BDP-ova po stanovniku na svijetu, tržište nekretnina ondje pokazuje znakove korekcije.
Prosječna cijena četvornog metra trenutno iznosi 10.941 euro, što je pad od 0,9 posto na godišnjoj razini te 6,9 posto u odnosu na 2024. godinu.
To je zanimljiv signal za investitore.
Nakon godina snažnog rasta, visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., slabija dostupnost financiranja i oprezniji kupci počinju utjecati i na neka od najbogatijih europskih tržišta.
Čak ni snažna ekonomija ne može beskonačno održavati rast cijena ako potražnja počne slabjeti.
Amsterdam bilježi jedan od najvećih skokova
Među vodećim europskim tržištima posebno se ističe Amsterdam.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.437 eura po četvornom metru, ali još je zanimljivija dinamika rasta.
U posljednje dvije godine cijene su porasle čak 19,2 posto, što predstavlja jedan od najvećih skokova među vodećim europskim gradovima.
Razlozi su poznati.
Nizozemska se već godinama suočava s manjkom stanova, dok rast stanovništva i snažno gospodarstvo dodatno povećavaju pritisak na tržište.
Slična situacija vidljiva je i u drugim europskim metropolama.
Pariz, koji zauzima šesto mjesto, i dalje ostaje među najskupljim gradovima kontinenta s prosječnom cijenom od 9.490 eura po četvornom metru.
Što zapravo pokreće rast cijena nekretnina?
Iako svaki grad ima svoje specifičnosti, nekoliko faktora pojavljuje se gotovo posvuda.
Prvi je ograničena ponuda novih stanova.
Drugi je koncentracija visoko plaćenih radnih mjesta.
Treći je politička i institucionalna stabilnost.
Investitori danas traže sigurnost. Kapital prirodno gravitira prema gradovima koji nude stabilne zakone, kvalitetnu infrastrukturu, razvijeno financijsko tržište i snažan gospodarski rast.
Zato Zürich, Ženeva, Amsterdam ili Luksemburg kontinuirano privlače domaći i međunarodni kapital.
Na tržištu nekretnina cijena četvornog metra često je odraz povjerenja investitora u budućnost određenog grada.
Što ovi podaci znače za ostatak Europe?
Podaci pokazuju da se Europa sve više dijeli na dvije skupine tržišta.
S jedne strane nalaze se globalni financijski i poslovni centri u kojima cijene nastavljaju rasti bez obzira na gospodarske cikluse.
S druge strane su gradovi u kojima rast cijena ovisi prije svega o lokalnoj kupovnoj moći stanovništva.
Usporedbe radi, prosječna cijena stana u Zagrebu prošlog je mjeseca iznosila oko 3.580 eura po četvornom metru, što je gotovo pet puta manje nego u Zürichu.
No razlika nije samo u cijenama.
Razlika je i u razini plaća, produktivnosti gospodarstva, količini međunarodnog kapitala te privlačnosti pojedinog grada za globalne kompanije.
Najskuplje nekretnine u Europi otkrivaju novu ekonomsku realnost
Najskuplje nekretnine u Europi danas se nalaze u gradovima koji uspješno kombiniraju financijsku moć, političku stabilnost, međunarodnu povezanost i ograničenu ponudu stambenog prostora.
Zbog toga rast cijena više nije samo pitanje tržišta nekretnina.
On postaje pokazatelj ekonomskog utjecaja pojedinog grada.
A dok Zürich i Ženeva nastavljaju rušiti rekorde, sve je jasnije da će pitanje priuštivog stanovanja postati jedan od najvećih ekonomskih i društvenih izazova europskih gradova tijekom narednog desetljeća.
To potvrđuju i novi podaci Global Property Guidea, koji pokazuju da najatraktivnija europska tržišta nekretnina i dalje privlače kapital brže nego što uspijevaju graditi nove stanove.
