InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i plaće ponovno su u središtu pozornosti europskog gospodarstva. Dok cijene rastu diljem kontinenta, rast primanja više ih ne uspijeva pratiti. Posljedica je pad kupovne moći radnika, slabiji realni rast dohotka i novi pritisak na kućne budžete.
Nakon nekoliko godina borbe s posljedicama pandemije, energetske krize i rekordne inflacije, europsko tržište rada početkom 2026. pokazivalo je znakove oporavka. Međutim, novi rast cijena energenata i geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovno su otvorili pitanje koje najviše zanima zaposlenike i poslodavce: mogu li plaće pratiti troškove života?
Podaci pokazuju da odgovor trenutno glasi – ne.
Inflacija se vratila brže nego što su ekonomisti očekivali
Inflacija u Europskoj uniji dosegnula je 3,2 posto u travnju 2026., najvišu razinu od početka 2024. godine. Nakon što se veći dio 2024. i 2025. godine kretala ispod tri posto, novi inflacijski val ponovno je počeo nagrizati životni standard europskih građana.
Dio razloga leži u rastu cijena energije nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Tržišta nafte i plina vrlo su osjetljiva na geopolitičke rizike, a svaki poremećaj opskrbe gotovo trenutno povećava troškove prijevoza, proizvodnje i grijanja.
Posljedice se brzo prelijevaju na gospodarstvo.
Ono što građani osjećaju na benzinskim postajama i računima za energiju ubrzo se pojavljuje i u statistikama inflacije.
Problem je što se plaće ne prilagođavaju istom brzinom.
Inflacija i plaće ponovno su u raskoraku
Prema podacima koje prati Indeed Hiring Lab, rast oglašenih plaća u eurozoni iznosio je samo 2,3 posto na godišnjoj razini, dok je inflacija dosegla tri posto.
Na prvi pogled razlika možda ne izgleda velika.
No za zaposlenike ona znači da svaki mjesec mogu kupiti manje roba i usluga za isti iznos novca.
Upravo je to definicija pada realnih plaća.
Početkom godine situacija je izgledala znatno povoljnije. U siječnju 2026. rast plaća iznosio je 2,4 posto, dok je inflacija bila svega 1,7 posto. Radnici su tada ostvarivali realni rast primanja.
Samo nekoliko mjeseci kasnije trend se potpuno preokrenuo.
Od ožujka 2026. inflacija ponovno raste brže od plaća, čime je prekinuto razdoblje koje je trajalo od rujna 2023., kada su primanja uglavnom uspijevala nadoknaditi rast životnih troškova.
Kupovna moć ostaje ispod razine prije pandemije
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja nije vezan samo uz aktualne podatke.
Prema analizi Indeeda, kumulativne realne plaće početkom 2026. i dalje su ispod razine prije pandemije u pet najvećih europskih gospodarstava.
To znači da mnogi zaposlenici još uvijek nisu nadoknadili gubitak kupovne moći nastao tijekom inflacijskog šoka između 2021. i 2023. godine.
Drugim riječima, čak i kada plaće nominalno rastu, taj rast često nije dovoljan da vrati životni standard na razinu od prije nekoliko godina.
Za poslovne lidere to je važan signal.
Radnici ne uspoređuju samo svoju današnju plaću s prošlogodišnjom. Uspoređuju je s onim što su si mogli priuštiti prije pet godina.
Zašto je ovo problem i za kompanije
Rast cijena ne pogađa samo kućanstva.
Pad kupovne moći postupno se pretvara u problem za cijelo gospodarstvo.
Kada građani troše manje, smanjuje se potražnja za proizvodima i uslugama. To posebno pogađa maloprodaju, turizam, ugostiteljstvo i druge sektore koji ovise o osobnoj potrošnji.
Zbog toga ekonomisti pažljivo prate odnos između inflacije i plaća.
Ako realni dohodak stanovništva nastavi padati, kompanije bi se tijekom druge polovice godine mogle suočiti sa slabijom potrošnjom i sporijim rastom prihoda.
To stvara dodatni pritisak na investicije, zapošljavanje i poslovno planiranje.
Ujedinjeno Kraljevstvo zasad odolijeva pritisku
Među najvećim europskim gospodarstvima najotpornijim se pokazuje Ujedinjeno Kraljevstvo.
Tamo je rast oglašenih plaća dosegnuo četiri posto na godišnjoj razini, dok je inflacija iznosila 2,8 posto.
To znači da radnici još uvijek ostvaruju određeni realni rast primanja.
No ni britanska situacija nije bez izazova.
Prema ocjeni ekonomista iz Indeed Hiring Laba, realni rast plaća već pokazuje znakove usporavanja. Tržište rada slabi, zapošljavanje raste sporije nego prethodnih godina, a novi rast cijena energije mogao bi brzo izbrisati postojeću prednost.
Britanska vlada zasad ublažava dio pritiska kroz mjere vezane uz troškove energije, no dugoročno će ključnu ulogu imati produktivnost gospodarstva i stanje na tržištu rada.
Njemačka i Irska još uvijek imaju malu prednost
Njemačka i Irska također se nalaze među zemljama u kojima plaće još uvijek minimalno nadmašuju inflaciju.
U Njemačkoj je rast plaća iznosio 3,2 posto, dok je inflacija dosegnula 2,9 posto.
U Irskoj je razlika još manja – plaće su rasle 3,7 posto, a inflacija 3,6 posto.
Takva razlika predstavlja vrlo tanku sigurnosnu mrežu.
Dovoljan je još jedan val poskupljenja energije ili hrane da se i ove zemlje pridruže skupini u kojoj realne plaće ponovno padaju.
Francuska i Italija među najvećim gubitnicima
Najveći izazovi vidljivi su u Francuskoj i Italiji.
U Francuskoj je rast plaća tijekom 2026. ostao stabilan na samo 1,1 posto, dok je inflacija porasla s 0,4 posto u siječnju na 2,5 posto u travnju.
To znači da je kupovna moć zaposlenika u svega nekoliko mjeseci osjetno oslabila.
Situacija u Italiji još je zahtjevnija.
Rast plaća ondje je od sredine 2025. ostao ispod 0,8 posto, dok je inflacija kontinuirano rasla i u travnju dosegnula 2,8 posto.
Talijanski radnici već dulje vrijeme gube utrku s rastom cijena, a novi inflacijski val dodatno produbljuje taj jaz.
Što poslovni lideri trebaju pratiti u narednim mjesecima
Aktualna situacija pokazuje koliko su tržište rada, geopolitički događaji i inflacija međusobno povezani.
Za menadžere i vlasnike kompanija ključno pitanje više nije samo koliko će rasti troškovi rada.
Jednako važno postaje pitanje koliko će snažna ostati potrošnja kupaca.
Ako inflacija nastavi rasti brže od plaća, europsko gospodarstvo moglo bi se suočiti s novim razdobljem slabije osobne potrošnje, sporijeg rasta i povećane neizvjesnosti.
Zbog toga odnos između inflacije i plaća postaje jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja druge polovice 2026. godine.
Jer kada cijene rastu brže od primanja, problem više nije samo životni standard građana. Tada inflacija postaje izazov za cijeli poslovni ekosustav.
