Cijene nafte nastavile su rasti, potaknute očekivanjima novih američkih sankcija Rusiji koje bi mogle ograničiti ponudu. Iako su tržišta reagirala pozitivno, rast je ipak bio suzdržan zbog povećane proizvodnje Saudijske Arabije i nesigurnosti oko trgovinskih odnosa.
Naftne cijene i sankcije
Nafta Brent porasla je za 21 cent, odnosno 0,3 posto, dosegnuvši 70,57 dolara po barelu. Američka WTI nafta zabilježila je rast od 20 centi, ili 0,3 posto, i sada iznosi 68,65 dolara. Ovi pomaci dolaze nakon snažnog rasta u petak, kada su obje vrste sirove nafte porasle za više od dva posto.
Geopolitička napetost također igra značajnu ulogu. Američki predsjednik Donald Trump najavio je slanje sustava Patriot u Ukrajinu. Također je najavio važnu izjavu u vezi Rusije, što dodatno podiže tenzije na globalnim tržištima. Novi zakon o sankcijama protiv Rusije već je prošao Kongres, no još uvijek čeka predsjednički potpis.
Europska unija priprema novi, 18. paket sankcija protiv Rusije. Očekuje se uvođenje strože gornje granice za cijenu ruske nafte. Time bi se dodatno suzio prostor za prihode Moskve, ali i potencijalno destabilizirala opskrba na tržištu.
Ponuda, potražnja i trgovina
Prošli tjedan zabilježen je rast cijena sirove nafte, potaknut izvješćem Međunarodne agencije za energiju. Agencija je navela da se globalna ponuda čini većom nego što zapravo jest. Potražnja u ljetnim mjesecima snažno raste, osobito zbog sezonskih putovanja i potrebe za dodatnom električnom energijom.
Saudijska Arabija, unatoč sporazumima OPEC+ grupe, povećala je svoju proizvodnju nafte iznad dogovorene kvote. Prema podacima IEA, Saudijci su u lipnju proizvodili 9,8 milijuna barela dnevno. To je za 430.000 barela više od cilja unutar OPEC+ dogovora. Ipak, saudijsko ministarstvo energetike tvrdi da su se držali kvote i da je proizvodnja iznosila 9,352 milijuna barela dnevno.
Kina, kao jedan od najvećih svjetskih uvoznika nafte, bilježi rast uvoza. U lipnju je uvoz porastao za 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. To iznosi 49,89 milijuna tona, ili 12,14 milijuna barela dnevno, što je najviša dnevna stopa od kolovoza prošle godine.
Prema analizi JP Morgana, Kina bi mogla nastaviti puniti svoje zalihe, iako su skladišta već gotovo puna. Zalihe bi se mogle preusmjeriti na tržišta na Zapadu, što bi povećalo pritisak na cijene. To bi moglo dovesti do korekcije, posebno ako se potražnja ne održi na očekivanoj razini.
Ulagači s pozornošću prate i razvoj američkih pregovora o carinama s važnim trgovinskim partnerima. Ishod tih razgovora mogao bi znatno utjecati na globalni gospodarski rast i potražnju za energentima.
Kako prenose Financije, tržišta su osjetljiva na sve čimbenike koji oblikuju ponudu i potražnju, posebno u razdoblju nestabilnosti. Geopolitičke napetosti, promjene u proizvodnji i trgovinske politike zajedno stvaraju složenu sliku budućih kretanja cijena nafte.
