Prema najnovijem Global Waste Indexu 2025, tri zemlje prednjače po količini otpada koji proizvedu njihovi građani. Izrael, Čile i Sjedinjene Američke Države nalaze se na samom vrhu ljestvice po količini otpada po glavi stanovnika. S druge strane, Japan i Južna Koreja istaknuli su se kao najodgovornije kada je riječ o upravljanju otpadom.
Izrael, SAD i Čile i dalje pri vrhu po količini otpada
Global Waste Index prati kako 38 članica OECD-a upravlja komunalnim otpadom, uzimajući u obzir recikliranje, spaljivanje i odlaganje. Ova međunarodna studija provodi se u režiji tvrtke Sensoneo, specijalizirane za gospodarenje otpadom, a prvo izdanje objavljeno je 2019. godine. Izdanje za 2025. donosi brojne zanimljive pomake i trendove.
Izrael je zemlja s najviše otpada po stanovniku – čak 650 kilograma godišnje. Od toga, 524 kilograma završava na odlagalištima, što je najveći udio u cijelom OECD-u. Ova brojka znači da 80 posto otpada Izrael ne zbrinjava održivo, već jednostavno odlaže. Slična je situacija i u Čileu i SAD-u, koji su zadržali svoje loše pozicije iz prethodnih izdanja.
U Sjedinjenim Američkim Državama građanin prosječno generira 951 kilogram otpada, od čega gotovo polovina završava na odlagalištu. Čile proizvodi 437 kilograma po osobi, pri čemu se čak 417 kilograma odlaže bez obrade. Ovakvi podaci svrstavaju ih među najveće zagađivače među razvijenim zemljama.
Japan i Južna Koreja predvode po održivosti
Na suprotnoj strani nalaze se Japan i Južna Koreja, koje prednjače u recikliranju i niskoj stopi odlaganja. Japan je s prethodnog sedmog mjesta u 2022. skočio na prvo zahvaljujući niskoj količini otpada i visokoj učinkovitosti. Južna Koreja zauzima drugo mjesto, ističući se najvišom stopom recikliranja – čak 54 posto. Treća je Estonija, zemlja u kojoj gotovo sav otpad završava izvan odlagališta.
U vrhu liste nalaze se i zemlje poznate po razvijenim sustavima kružnog gospodarstva, poput Njemačke, Austrije, Švedske, Belgije i Švicarske. Posebno se ističe Njemačka, čiji sustav pologa za ambalažu znatno smanjuje količine otpada. Takve inicijative omogućuju smanjenje odlaganja i povećanje reciklaže, što izravno utječe na poziciju na ljestvici.
Slovenija se ove godine plasirala na 13. mjesto, što je napredak od devet pozicija u odnosu na 2022. Prosječno se u toj zemlji proizvede 517 kilograma otpada po stanovniku, od čega samo 49 kilograma završi na odlagalištima. Osim toga, 69 kilograma otpada se spaljuje, a čak 45 posto se reciklira, što Sloveniju svrstava među najuspješnije u OECD-u po tom kriteriju.
Zemlje s kružnim gospodarstvom napreduju
Zemlje koje su uspostavile sustave kružnog gospodarstva, poput pologa za ambalažu, redovito zauzimaju najbolje pozicije na ovoj ljestvici. Među njima su Estonija, Njemačka, Finska, Švedska i Norveška. U posljednje dvije godine, sustav pologa uveden je i u Rumunjskoj, Irskoj, Mađarskoj i Austriji, što pokazuje širenje održivih praksi diljem Europe.
Više od polovice analiziranih zemalja spaljuje više otpada nego što ga odlaže, što se smatra prihvatljivijim oblikom obrade. Međutim, u čak jedanaest zemalja više od 50 posto otpada završava na odlagalištima, što je označeno kao zabrinjavajuće. Među njima su Izrael, Kanada, Grčka, Čile, Turska, Meksiko, Australija i druge.
Podaci ukazuju na jasan obrazac: najbolji rezultati u gospodarenju otpadom dolaze iz zemalja koje aktivno primjenjuju načela kružnog gospodarstva. Uvođenje sustava povrata, poticanje reciklaže i smanjenje količine otpada ključni su faktori uspjeha.
Prema pisanju Seebiza, autori studije pozivaju zemlje OECD-a na hitno unapređenje svojih sustava gospodarenja otpadom, s naglaskom na smanjenje odlaganja otpada na deponije. Studija iz 2025. jasno pokazuje razlike u pristupu i rezultatima među državama, ali i potencijal za napredak kroz konkretne mjere.
