Porez na ekstraprofit ponovno je u središtu rasprava unutar Europske unije. Pet država traži zajedničku reakciju. Riječ je o odgovoru na rast cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku.
Austrija, Njemačka, Italija, Portugal i Španjolska poslale su službeni zahtjev Bruxellesu. Cilj je uvesti porez na ekstraprofit energetskih kompanija na razini EU-a.
U pismu upućenom povjereniku Wopke Hoekstra naglašava se potreba za pravednijom raspodjelom tereta. Prema pisanju Politico, ministri ističu jasnu poruku.
„Oni koji ostvaruju dobit zbog posljedica rata moraju pomoći građanima“, navodi se u pismu.
Povratak modelu iz energetske krize 2022.
Ministri predlažu model sličan onome iz 2022. godine. Tada je EU reagirala nakon Ruska invazija na Ukrajinu.
Uveden je solidarni doprinos za energetske kompanije. Minimalni porez iznosio je 33 posto. Primjenjivao se na dobit iznad prosjeka prethodnih godina.
Nova inicijativa ide korak dalje. Razmatra se i oporezivanje dobiti ostvarene izvan matičnih država. To bi posebno pogodilo multinacionalne kompanije.
Energetske kompanije kao najveći dobitnici krize
Aktualna geopolitička situacija ponovno je stvorila uvjete za značajan rast profita u energetskom sektoru. Primjerice, francuski gigant TotalEnergies izvijestio je o dobiti od milijardu dolara ostvarene već u ranim danima sukoba, zahvaljujući povoljnim kupnjama nafte s Bliskog istoka.
Istodobno, kompanije poput BP i Equinor bilježe snažan rast vrijednosti dionica, prateći skok cijene sirove nafte Brent.
Ovakvi trendovi dodatno produbljuju jaz između energetskih kompanija i krajnjih potrošača, koji se suočavaju s rastućim troškovima života.
Politički pritisak za brzu reakciju
Politički momentum za uvođenje poreza dodatno je ojačan izjavama europskih lidera. Talijanska premijerka Giorgia Meloni i njemački ministar financija Lars Klingbeil već su tijekom ožujka pozvali na odlučniju reakciju EU-a prema kompanijama koje profitiraju od krize.
Sličan stav zauzima i Pasquale Tridico, predsjednik Pododbora Europskog parlamenta za porezna pitanja, koji zagovara preraspodjelu izvanredne dobiti prema kućanstvima pogođenima rastom troškova energije.
Nakon nedavnog sastanka ministara financija EU-a, europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis signalizirao je spremnost Bruxellesa da razmotri ovu inicijativu, što upućuje na mogući formalni prijedlog u narednom razdoblju.
Ključni izazov: politički konsenzus
Iako postoji rastuća podrška među državama članicama, konačna odluka o uvođenju poreza ovisit će o političkom konsenzusu na razini EU-a. Za razliku od ranijih mjera, koje su mogle biti donesene kvalificiranom većinom, pitanje oporezivanja često zahtijeva širu suglasnost.
Upravo će sposobnost EU-a da brzo i koordinirano reagira biti ključna za očuvanje povjerenja građana, ali i za stabilnost europskog gospodarstva u uvjetima nove energetske neizvjesnosti.
Što ovaj prijedlog znači za tržište i potrošače
Prijedlog poreza na ekstraprofit energetskih kompanija predstavlja pokušaj balansiranja između tržišnih mehanizama i socijalne odgovornosti. U kontekstu sve češćih globalnih kriza, ovakvi instrumenti postaju važan alat ekonomske politike.
Ako EU uspije postići dogovor, ovaj potez mogao bi označiti novu fazu u regulaciji energetskog sektora – onu u kojoj profit u kriznim vremenima dolazi uz veću razinu odgovornosti prema društvu.
