Njemačka zrakoplovna grupa Lufthansa u prvom polugodištu 2026. povećala je prihode za osam posto, ali je unatoč tome završila s neto gubitkom od 542 milijuna eura. Glavni razlog bio je snažan rast cijena kerozina, zbog kojeg je kompanija istodobno snizila prognozu operativne dobiti za cijelu godinu.
Ukupni prihodi porasli su na 19,9 milijardi eura, osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od prijevoza putnika povećani su pet posto, na 15,7 milijardi eura.
Unatoč rastu prihoda, grupa je zabilježila prilagođeni operativni gubitak od 229 milijuna eura, dok je u prvom polugodištu prošle godine ostvarila operativnu dobit od 149 milijuna eura.
Neto rezultat također se znatno pogoršao – prošlogodišnja dobit od 127 milijuna eura pretvorena je u gubitak od 542 milijuna eura.
Troškovi goriva porasli 18 posto
Najveći pritisak na poslovanje došao je od troškova goriva, koji su porasli 18 posto, na 4,2 milijarde eura.
Prosječna cijena kerozina skočila je čak 60 posto u odnosu na prošlu godinu i dosegnula 1.133,9 dolara po toni.
Rast cijena goriva povezan je s pojačanom nestabilnošću na energetskim tržištima nakon eskalacije sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, koji je privremeno poremetio opskrbu i podigao cijene nafte i avionskog goriva.
Istodobno je Lufthansa u prvih šest mjeseci prevezla nešto više od 60 milijuna putnika, gotovo jednako kao godinu ranije, dok su kapaciteti u putničkom prometu smanjeni dva posto.
To pokazuje da potražnja za putovanjima nije bila glavni problem poslovanja. Ključni pritisak došao je sa strane troškova.
Snižena prognoza dobiti
Uprava je zbog neizvjesnosti na tržištu energenata snizila prognozu prilagođene operativne dobiti za cijelu 2026. godinu.
Kompanija sada očekuje EBIT između 1,7 i 2,2 milijarde eura, dok je ranije najavljivala rezultat znatno viši od prošlogodišnjih 1,96 milijardi eura.
Kao glavni razlog navodi nastavak velikih oscilacija cijena kerozina.
Većinu goriva zaštitili od novih poskupljenja
Lufthansa procjenjuje da će ukupni troškovi goriva u 2026. dosegnuti 8,66 milijardi eura, što je oko tri posto manje od prethodne procjene.
Kompanija je pritom ugovorima za zaštitu od promjena cijena već pokrila oko 86 posto očekivanih potreba za gorivom. Takvi ugovori omogućuju prijevozniku da unaprijed osigura dio potrebnih količina po dogovorenim cijenama i tako ublaži učinak velikih tržišnih oscilacija.
Ipak, ni takva zaštita nije bila dovoljna da neutralizira snažan rast cijena kerozina tijekom prve polovice godine.
Cijena goriva ponovno postaje ključni rizik
Lufthansini rezultati pokazuju koliko su europske zrakoplovne kompanije i dalje osjetljive na kretanja cijena energenata.
Potražnja za putovanjima ostaje stabilna, ali profitabilnost sektora ponovno u velikoj mjeri ovisi o cijeni goriva. Upravo zato će daljnji razvoj situacije na energetskim tržištima i geopolitičke napetosti tijekom drugog dijela godine imati važnu ulogu u poslovnim rezultatima cijele zrakoplovne industrije.
