Radne migracije u Njemačkoj bilježe snažan rast posljednjih godina. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, u lipnju 2025. 420.000 radnika koji plaćaju doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjivanja na temelju zaposlenja. To je više nego dvostruko u odnosu na 2020., kada je brojka iznosila nešto više od 200.000. Otprilike polovica dolazi s plavom kartom EU, što omogućuje kvalificiranim stručnjacima izvan EU lakše zapošljavanje, kako izvještava Fenix.
Fokus na radnike sa Zapadnog Balkana
Jedna od najznačajnijih skupina radnih migranata dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Za ovu skupinu vrijedi Uredba o Zapadnom Balkanu, koja olakšava zapošljavanje kvalificiranih radnika u Njemačkoj.
Međutim, sredinom 2024. kvota godišnjih dozvola za zapošljavanje udvostručena je na 50.000, ali potražnja i dalje premašuje ponudu. Prema podacima za prosinac 2025., Agencija za zapošljavanje morala je odbiti oko 18.000 zahtjeva radnika sa Zapadnog Balkana jer je kvota premašena.
Porast interesa i izazovi za tržište rada
Rastući interes za rad u Njemačkoj prati i povećan broj konzultacija za strane radnike. Agencija pruža informacije o priznavanju kvalifikacija i savjete prije dolaska u zemlju. Samo u 2025. godini provedeno je 23.600 konzultacija o priznavanju profesionalnih kvalifikacija.
Povećanje radnih migracija naglašava potrebu za fleksibilnijim zakonodavstvom i većim kvotama, kako bi se smanjile odbijenice i omogućio brži pristup kvalificiranoj radnoj snazi. 18.000 odbijenih radnika sa Zapadnog Balkana pokazuje granice trenutnog sustava, unatoč rastućoj potražnji za stručnjacima.
Utjecaj na njemačko tržište rada
Odbijeni radnici predstavljaju izazov za vlasti i signal da je potrebno povećati kapacitete za kvalificirane migrante. Njemačka i dalje ostaje vodeća destinacija u Europi za stručnu radnu snagu, ali podaci pokazuju da je nužno prilagoditi sustav kvota i procedura odobravanja dozvola.
