Najnoviji podaci pokazuju jasan trend: čak i u uvjetima ekonomske neizvjesnosti, najbogatiji pojedinci u regiji nastavljaju povećavati svoju imovinu.
Ovaj trend uklapa se u širi globalni obrazac. Prema analizi magazina Forbes, ukupno bogatstvo 3.028 najbogatijih pojedinaca poraslo je za oko dva bilijuna dolara u istom razdoblju, što dodatno potvrđuje koncentraciju kapitala, prenosi portal Capital.
Takvi podaci potvrđuju da krize ne pogađaju sve jednako — najveći poslovni sustavi često iz njih izlaze još snažniji.
Velike kompanije otpornije na krize
Lista 100 najbogatijih u regiji dodatno potvrđuje tezu da su velike kompanije u pravilu anticiklične — sposobne rasti čak i u razdobljima gospodarskih turbulencija.
Veliki poslovni sustavi imaju nekoliko ključnih prednosti:
- diversificirane izvore prihoda
- snažnu kapitalnu bazu
- veću otpornost na tržišne šokove
Koncept otpornosti postao je ključan nakon pandemije i danas je za mnoge kompanije važniji čak i od samog rasta.
Jedan regionalni poduzetnik slikovito je opisao takvu poziciju:
“Naša kompanija je poput velikog supertankera — ni oluja ni visoki valovi ne mogu je natjerati da promijeni smjer.”
Razlike između regije i globalnog tržišta
Ipak, regionalno tržište pokazuje određene specifičnosti u odnosu na razvijene ekonomije.
Dok su tehnološke kompanije globalno predvodile rast bogatstva posljednjih godina, u regiji su u posljednjem razdoblju zabilježile blago usporavanje.
Istodobno, tradicionalni sektori i dalje dominiraju.
Tko dominira listom najbogatijih
Najveći broj najbogatijih dolazi iz Srbija — čak 48 poslovnih ljudi nalazi se na listi.
Nakon razdoblja dominacije hrvatskih poduzetnika, vrh liste ponovno zauzimaju srpski poslovni lideri, predvođeni vlasnikom Delta Holdinga i obitelji Kostić.
U prvih deset:
- 4 biznismena dolaze iz Srbije (vrijednost oko 10,7 milijardi USD)
- 6 iz Hrvatska (oko 11,9 milijardi USD)
Pozicija BiH na regionalnoj mapi bogatstva
Bosna i Hercegovina također ima svoje predstavnike među najbogatijima, iako u manjem broju.
Najistaknutiji među njima su:
- Senad Džambić
- Svjetlan Stanić
- Petar Ćorluka
Njihova prisutnost potvrđuje rast domaćih kompanija, iako veličina tržišta i dalje ograničava ukupni potencijal kapitala.
Veličina tržišta kao ključni faktor
Jedan od najvažnijih faktora u stvaranju bogatstva ostaje veličina tržišta.
Dok regionalne ekonomije imaju ograničen kapacitet, pristup tržištu Europske unije daje značajnu prednost, posebno hrvatskim kompanijama.
Kako ističe urednik poslovnog magazina Lider:
“Hrvatskim poduzetnicima prioritet je europsko tržište, a ne balkansko, jer se tek na velikom tržištu mjeri stvarna vrijednost poslovanja.”
Koji sektori generiraju najveće bogatstvo
Za razliku od globalnih trendova, u regiji i dalje dominiraju tradicionalne industrije:
- trgovina i distribucija
- poljoprivreda i agrar
- građevinarstvo i nekretnine
- igre na sreću
Zanimljivo je da velik dio najbogatijih svoju imovinu temelji upravo na poljoprivredi i zemlji.
Nobelovac Joseph Stiglitz pritom upozorava:
“Poljoprivreda je industrija prošlosti.”
Ova izjava otvara pitanje hoće li regionalni poduzetnici u budućnosti preusmjeriti kapital prema tehnološkim i inovacijskim sektorima.
Krize ne brišu kapital — nego ga preraspodjeljuju
Trend rasta bogatstva najbogatijih jasno pokazuje da krize ne djeluju jednako na sve sudionike tržišta.
Dok manji poslovni subjekti često trpe najveći pritisak, veliki sustavi koriste svoju snagu za daljnji rast i konsolidaciju tržišta.
U takvom okruženju, ključno pitanje za regiju nije hoće li bogatstvo rasti — već hoće li se struktura tog bogatstva mijenjati u smjeru modernijih i održivijih sektora.
