Rast cijena stanova u BiH posljednjih godina otvorio je pitanje koje se sve češće postavlja među kupcima nekretnina: isplati li se za isti novac kupiti stan u centru grada ili kuću na periferiji?
Na prvi pogled odgovor djeluje jednostavno. Stanovi su sve skuplji, dok kuće izvan gradskih jezgri često nude više prostora i okućnicu za sličan ili čak manji budžet.
No iskustvo s terena pokazuje da se tržište ne kreće tako jednostavno.
Prema riječima Valentine Krešić, ovlaštenog agenta za nekretnine agencije NekretnineInn.ba iz Mostara, interes za kuće u prigradskim naseljima postoji, ali još uvijek nije dovoljno snažan da bi se moglo govoriti o masovnom preseljenju građana iz gradskih središta.
Cijene rastu, ali stanovi i dalje dominiraju
Prosječna cijena novih stanova u BiH u prvom kvartalu 2026. porasla je na 3.701 KM po četvornom metru, dok se u Sarajevu i Mostaru novogradnja na pojedinim lokacijama prodaje i po više od 4.500 KM po kvadratu.
Takve cijene prirodno potiču građane da traže alternative.
Ipak, Krešić upozorava da problem nije samo visoka cijena.
“Nedostaje adekvatnih stanova, posebno obiteljskih stanova srednje veličine i pristupačnije cijene.”
Drugim riječima, dio kupaca ne odlazi prema periferiji samo zato što su stanovi skupi, nego zato što na tržištu često ne mogu pronaći nekretninu koja odgovara njihovim potrebama.
Mijenjaju se životni prioriteti mladih obitelji
Najveća promjena posljednjih godina možda se ne događa na tržištu nekretnina nego među kupcima.
Prema iskustvu agencije NekretnineInn.ba, mlađe obitelji sve češće traže više prostora, mirnije okruženje i blizinu prirode.
Zbog toga raste interes za naselja poput Blagaja, Bune, Ortiješa, Rodoča i drugih lokacija u okolici Mostara.
Kupci danas ne uspoređuju samo kvadraturu i cijenu.
U odluku ulaze dvorište, privatnost, mogućnost rada od kuće, sigurnost djece, parking i kvaliteta svakodnevnog života.
To je promjena koja postupno mijenja logiku tržišta nekretnina.
Najveći rast potražnje dolazi od investitora
Zanimljivo je da najveći broj upita za kuće i zemljišta u okolici Mostara ne dolazi nužno od obitelji koje traže novi dom.
Prema riječima Krešić, posljednjih godina snažno raste interes za kuće za odmor i turističke projekte.
Nakon pandemije posebno su tražene lokacije uz rijeke i kupališta, gdje investitori vide priliku za kratkoročni turistički najam.
“Investitori najčešće traže veće parcele na atraktivnim lokacijama, uz plan izgradnje objekata s bazenima, saunama, dječjim i sportskim sadržajima kako bi produžili sezonu i povećali konkurentnost na tržištu najma.”
To pokazuje da periferija Mostara više nije samo stambena priča. Postaje i investicijska priča.
Stan od 400.000 KM ili kuća za 300.000 KM
Matematika je jedan od glavnih razloga zbog kojih kupci sve češće uspoređuju dvije potpuno različite opcije.
“Trosoban stan od približno 100 četvornih metara s garažom u Mostaru danas može dosegnuti cijenu od oko 400.000 KM.”
S druge strane:
“Kupnja zemljišta i izgradnja kuće iste kvadrature s uređenom okućnicom i potrebnom dokumentacijom može se realizirati za oko 300.000 KM.”
Razlika od približno 100.000 KM postaje ozbiljan argument u procesu donošenja odluke.
No Krešić upozorava da usporedba nije tako jednostavna.
U centru grada kupac najčešće dobiva gotov stan spreman za useljenje. U prigradskim naseljima često kupuje zemljište ili objekt koji zahtijeva dodatna ulaganja, organizaciju i vrijeme.
Drugim riječima, kupac kuće često postaje i investitor vlastitog projekta.
Dijaspora i dalje bira stanove
Još jedan zanimljiv detalj otkriva kako na tržištu postoje dvije različite skupine kupaca.
Dok dio domaćih obitelji sve češće razmatra kuće i život izvan centra, kupci iz dijaspore i dalje dominantno traže stanove.
Prema iskustvu agencije NekretnineInn.ba, upravo stanovi i dalje uvjerljivo dominiraju među zahtjevima kupaca iz inozemstva.
To pokazuje da tržište nije jedinstveno. Različite skupine kupaca imaju različite prioritete.
Zašto se građani ipak ne sele masovno na periferiju
Iako interes za život izvan centra raste, postoji razlog zbog kojeg još nije došlo do snažnijeg vala preseljenja.
Taj razlog nije cijena nekretnina.
To je infrastruktura.
Krešić ističe kako obitelji koje se odluče živjeti izvan centra unaprijed prihvaćaju činjenicu da će više vremena provoditi u prometu. Upravo prometne gužve koje posljednjih godina obilježavaju šire područje Mostara predstavljaju jedan od najvećih izazova.
Roditelji prije kupnje sve češće pitaju gdje se nalaze vrtići, škole, ambulante i koliko vremena treba do radnog mjesta.
To pokazuje da tržište nekretnina više nije pitanje samo kvadrata i cijene. Kupci procjenjuju cijeli životni ekosustav oko nekretnine.
Budućnost nije u pojedinačnim kućama nego u planskim naseljima
Možda najvažnija poruka dolazi upravo iz pogleda na budućnost.
Prema mišljenju Valentine Krešić, Mostar u užoj gradskoj jezgri više nema mnogo prostora za veliku novu stanogradnju. Nedostatak parkinga, sve veće prometno opterećenje i očuvanje urbanističke slike grada postaju jednako važni kao i cijena zemljišta.
Zbog toga očekuje postupan rast interesa za prigradska naselja.
No taj rast neće doći sam od sebe.
“Dugoročno će se ozbiljniji val preseljavanja dogoditi tek kada u prigradskim naseljima bude organizirane stanogradnje i adekvatne infrastrukture, prije svega vrtića, jaslica i sadržaja koji olakšavaju svakodnevni život obiteljima.”
Upravo tu leži najveća poslovna prilika za investitore, građevinske kompanije i lokalne zajednice.
Potražnja za više prostora postoji. Pitanje više nije žele li građani živjeti izvan centra grada. Pitanje je tko će prvi ponuditi naselja u kojima će moći kvalitetno živjeti.
Možda je upravo zato najzanimljiviji detalj cijele priče činjenica da i sama Valentina Krešić živi u obiteljskoj kući izvan gradskog središta. To ne dokazuje da će svi građani krenuti istim putem, ali pokazuje kako se percepcija poželjnog mjesta za život polako mijenja.
Adresa više nije jedino mjerilo kvalitete života. Za sve veći broj ljudi važniji postaju prostor, funkcionalnost i svakodnevni komfor.
⇛ Pri preuzimanju sadržaja obvezno navesti izvor i postaviti poveznicu na originalni članak.
