Europska unija prošle je godine ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 18,8 bilijuna eura. Na prvi pogled riječ je o gospodarstvu koje objedinjuje 27 država članica. Međutim, iza te brojke krije se velika neravnoteža. Samo četiri zemlje – Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska – stvaraju čak 60 posto ukupnog BDP-a Europske unije, pokazuju podaci Eurostata.
To znači da gospodarska snaga Europe i dalje uvelike ovisi o malom broju velikih ekonomija.
Njemačka ostaje gospodarski motor Europe
Najveći doprinos europskom gospodarstvu daje Njemačka, čiji je BDP prošle godine dosegnuo 4,47 bilijuna eura. Time sama stvara 23,8 posto ukupnog BDP-a Europske unije.
Na drugom je mjestu Francuska s gotovo tri bilijuna eura i udjelom od 15,8 posto, dok slijede Italija s 12 posto i Španjolska s devet posto ukupnog europskog gospodarstva.
Zajedno te četiri države čine gospodarsku jezgru Europske unije. Kada njihove ekonomije rastu, raste i europski BDP. Kada usporavaju, posljedice osjećaju gotovo sve članice.
Zašto je ova koncentracija važna?
Na papiru Europska unija djeluje kao jedinstveno tržište.
U praksi, njezin gospodarski rast uvelike određuju rezultati nekoliko najvećih ekonomija.
To se posebno vidjelo posljednjih godina. Slabiji industrijski rezultati Njemačke i usporavanje proizvodnje odrazili su se na ukupni rast europskog gospodarstva. Razlog je jednostavan – gotovo četvrtina europskog BDP-a dolazi upravo iz Njemačke.
Zbog toga ekonomska kretanja u Berlinu, Parizu ili Madridu ne ostaju lokalna tema. Ona utječu na investicije, izvoz i poslovanje kompanija diljem Europe.
Male ekonomije imaju drukčiju ulogu
Na drugom kraju ljestvice nalaze se najmanje članice Europske unije.
Malta doprinosi europskom BDP-u sa svega 0,1 posto, dok Cipar, Estonija i Latvija pojedinačno sudjeluju s oko 0,2 posto.
To, međutim, ne znači da su te države gospodarski neuspješne.
Ukupni BDP pokazuje veličinu gospodarstva, ali ne govori koliko je pojedina zemlja bogata. Za to je važniji pokazatelj BDP po stanovniku, prema kojem neke manje članice, poput Luksemburga ili Irske, godinama prednjače u Europskoj uniji.
Što to znači za regiju?
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prošle godine ostvarila BDP od 92,98 milijardi eura, što predstavlja oko 0,5 posto ukupnog BDP-a Europske unije. Iza nje nalaze se Litva, Slovenija, Luksemburg, Cipar, Estonija, Latvija i Malta.
Ti podaci pokazuju koliko je velika razlika između najvećih i najmanjih europskih gospodarstava. Njemačko gospodarstvo gotovo je 50 puta veće od hrvatskog, a upravo je Njemačka jedan od najvažnijih gospodarskih partnera zemalja regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Iako BiH nije članica Europske unije i ne ulazi u ovu statistiku, njezino gospodarstvo snažno je povezano s najvećim europskim ekonomijama. Zato promjene u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji često utječu i na izvoz, industrijsku proizvodnju te poslovanje kompanija u BiH.
Poljska potvrđuje promjenu gospodarske karte Europe
Među državama srednje i istočne Europe posebno se ističe Poljska.
S BDP-om od gotovo 923 milijarde eura danas stvara 4,9 posto ukupnog europskog gospodarstva, čime se učvrstila kao najveća ekonomija tog dijela kontinenta.
Istodobno je Nizozemska, unatoč znatno manjem broju stanovnika, ostvarila BDP od 1,17 bilijuna eura, odnosno 6,2 posto ukupnog BDP-a Europske unije. To pokazuje da veličina stanovništva nije jedini čimbenik gospodarske snage. Produktivnost, izvoz i konkurentnost često imaju još važniju ulogu.
Što ove brojke znače za regiju?
Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, Srbije ili Hrvatske stanje najvećih europskih ekonomija ima posebno značenje.
Njemačka je jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera regije i ključno izvozno tržište za brojne kompanije. Zato usporavanje njezina gospodarstva često znači slabiju potražnju, manje narudžbi i sporiji rast u zemljama koje su s njom snažno povezane.
Drugim riječima, gospodarska kretanja u najvećim članicama Europske unije ne ostaju unutar njihovih granica. Njihov utjecaj osjeća se i izvan Europske unije.
Brojke koje otkrivaju kako funkcionira Europa
Podatak da četiri zemlje stvaraju 60 posto BDP-a Europske unije govori mnogo više od same statistike.
Pokazuje koliko je europsko gospodarstvo koncentrirano i zašto rezultati nekoliko najvećih ekonomija imaju presudan utjecaj na cijeli kontinent.
Istodobno podsjeća da veličina gospodarstva nije jedino mjerilo uspjeha. Manje države mogu biti među najrazvijenijima u Europi, ali kada je riječ o ukupnoj gospodarskoj snazi, najveći dio tereta i dalje nose Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska. Upravo zato njihove odluke, investicije i gospodarski ciklusi oblikuju smjer u kojem se kreće europsko gospodarstvo.
